1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

«Dani berbe grožđa 2006»

Prijelaz iz ljeta u jesen već stoljećima u Hercegovini znači branje grožđa i pripremanje za izradu vina i pečenje rakije. Tradiciju koja ustrajava zubu modernog vremena Hercegovci su nastavili i ove godine. Kao jedna uvertira u berbu grožđa su tradicionalni Dani berbe grožđa u Brotnju.

Nije dostojan piti vino, onaj koji ga pije kao vodu“.

"Nije dostojan piti vino, onaj koji ga pije kao vodu“.

Kako potvrđuju pisani spomenici, beskonačna ljubav koja Hercegovca veže za vino traje najmanje već tri tisuće godina. Na ogromnom prostranstvu škrtog hercegovačkog krša koji započinje u gornjem toku rijeke Neretve, a svoj kraj nalazi negdje kod Vida i Norina, svaka oaza koju je u kamenu priroda podarila specifičnom crvenicom nasađena je vinovom lozom. Kao što se god Neretva brzinom, čistoćom i bojom razlikuje od drugih rijeka, tako se i hercegovačka vina, sličnim osobinama, razlikuju od drugih vina. Za Hercegovinu vino je kao i čedo: svake godine u ovo doba ono se rađa i svake godine ono je drugačije naravi, poput nemirnoga i mirnoga djeteta, ali uvijek vjerno tradiciji majke koja ga je rodila.

«Ivo Andrić je u romanu Omer Paša Latas dao najbolju definiciju hercegovačkog vina: Dragocjeno vino, tvrdog, a blagoslovljenog kraja kao da čovjek pije smijeh i pjesmu, a poslije treće čaše samo smijehom i pjesmom pozdravlja svijet oko sebe».

Riječi su to Ivana Vasilja, člana udruge hercegovačkih vinara koji se svake godine okupe na „Danima berbe grožđa u Brotnju“. Kao jedna uvertira „vremena grožđa“ kako ga nazivaju u Hercegovini, a čini berbu, stavljanje u badanj, te iščekivanje da napokon mošt postane vino, kako bi se prelilo u bačve i u boce, da bi se sve okončalo veseljem oko kazana u kojima se peče rakija, vinari se tradicionalno okupe u Čitlučkom kraju i razmjenjuju svoja iskustva

« Sretni smo ovom godinom. Imali smo prilično ravnomjerno raspoređene periode sunca i kiše tako da je ove godine grožđe jedno od kvalitetnijih ovih godina. Sigurno će ovogodišnje vino ostati upamćeno».

Trenutno je u Hercegovini zasađeno oko tri tisuće hektara vinove loze, a kako ističu iz udruge vinara planira se u što skorije vrijeme doći do brojke od deset tisuća hektara. Velika većina grožđa će otići u pravljenje tipičnih hercegovačkih vina žilavke i blatine. Blatina je crna, kako je pjesnici nazivaju „duboko crno oko djevojačko“, zbog kojeg su Hercegovci jedini u svijetu koji takozvano tamno vino ne zovu „crvenim“ nego crnim“. Žilavku pjesnici nazivaju ljubavnom pjesmom, sevdalinkom, snagom izniklom u kamenu, u žilama i damarima ove zemlje.

Vino u Hercegovini nije samo užitak, nego i način života, životni moto. A o načinu pića možda najbolje piše pjesnik Mile Stojić koji kaže „nije dostojan piti vino, onaj koji ga pije kao vodu“. Hercegovci su ponosni na svoja vina i teško da će ga se ikada odreći, vjerujući u onu staru izreku: od vina se ništa bolje ne može kupiti.