Danas samit NATO-a u Bukureštu

Ministri odbrane zemalja članica NATO-a su još na prošlom samitu postigli sporazum o tome da razviju novu strategiju misije u Afganistanu. Prema tom dogovoru svi vojni aspekti trebali bi biti podvrgnuti sveobuhvatnoj reviziji, politička borba protiv pobunjenika trebala bi odigrati odlučujuću ulogu, a zemlji bi trebala biti pružena i veća ekonomska pomoć.

Dodatna pomoć Afganistanu

Članicama NATO-a je jasno da novo, efektivnije osmišljavanje mirovnog procesa na Hindukušu zahtijeva i povećanje ekonomske pomoći, kao i veći vojni angažman. Do sada je u ovu ratom razrušenu zemlju upućeno oko 15 milijardi eura pomoći. S obzrirom na to da se prihodi afganistanske vlade sporo povećavaju, procjenjuje se da je za obnovu zemlje potrebno oko 200 milijardi američkih dolara.

Čelnici zemalja članica NATO-a bi, kako se očekuje, Hrvatskoj trebali

uputiti pozivnicu za članstvo čime ova zemlja ulazi u završnu fazu pristupanja Savezu. Poziv za članstvo također bi mogle dobiti i Albanija i Makedonija.

Pristup novih članica

I dok oko pristupa triju zemalja jugoistočne Evrope NATO nema dvojbi, na samitu čelnike Saveza očekuje pitanje primanja Gruzije i Ukrajine u Akcioni plan za članstvo (MAP), oko čega nema ni izbliza saglasnosti. S jedne strane, Sjedinjene Države, Kanada i nove članice koje su nekada bile u sastavu Varšavskog ugovora, snažno zagovaraju ulazak tih zemalja u Akcioni plan.

Na drugoj strani, Njemačka, Francuska, zemlje Beneluxa, Španija i Italija ističu da za to još nije vrijeme, smatrajući da treba pokazati više razumijevanja za stajališta Rusije, koja ne želi biti okružena članicama NATO-a. Njemačka kancelarka Angela Merkel argumentira: „Zemlje koje su umiješane u regionalne konflikte ne mogu biti članice NATO. Mi smo Savez za odbranu sigurnosti, a ne savez u kome pojedine članice još imaju problema sa unutarnjom sigurnosti.“

Forum Maršalovog fonda

U okviru samita će se održati i Transatlantski forum, koji organizira njemački Maršalov fond uz podršku rumunskog ministarstva vanjskih poslova i Chatham Housea, londonskog instituta za strateške studije. Jedna od glavnih tema biće "Budućnost Balkana poslije Kosova".

Ovoj konferenciji će prisustvovati više od 275 učesnika iz 34 zemlje, među njima predstavnici BiH, predjedavajući redsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, ministar odbrane BiH Selmo Cikotić i ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj.