Danas nastavak pregovora o statusu Kosova

Smrt Slobodana Miloševića ostavila je traga i na pregovore o statusu Kosova. Jer, u Beču se pregovara o onome što mnogi vide kao tragični rezultat Miloševićeve politike. Na Kosovu vlada siromaštvo, nezaposlenost, strah i međusobno nepovjerenje. Mirovne snage KFOR-a među kojima je i dosta njemačkih vojnika, trenutno štite srpska sela od albanskih napada. Beograd međutim i dalje pod pritiskom radikala, ne želi da ova pokrajina proglasi nezavisnost. Oko dva milona Albanaca na Kosovu ne žele pak nikakvo drugo rješenje za ovu pokrajinu. Oni žele državu koja će se zvati Albanskio Kosovo, izjavio je član albanske delegacije Enver Hoxaj, nakon posljednje runde pregovora prije četiri sedmice u Beču: „Mi upravo radimo na izgradnji jedne moderne države u kojoj se podrazumjeva i poštivanje prava manjina. Uradićemo sve kako bi ta prava na evropskom nivou dugoročno bila zaštićena.“

Zahtijevi kosovskih Srba

Kada je riječ o pravima manjina, kosovski Srbi traže da u gradovima i selima u kojima žive u većini, sami odlučuju o tome ko će ući u sastav policijskih snaga, zatim da odlučuju o sadržajima nastave za učenike i načinu zdravstvene opskrbe. Danas se neće govoriti o rješavanju glavnog probnlema- konačnog statusa Kosova, jer po ovom pitanju trenutno postoje potpuno suprotni i nepomirljivi stavovi. Pregovore će po nalogu UN voditi austrijski diplomata Albert Rohan:

„Planiramo voditi razgovore o konkretnim temama kao što su decentralizacija, zaštita pravoslavnih crkvenih institucijana na Kosovu, te prava manjina.Razgovaraćemo i o budućem prisustvu međunarodnih snaga koje će i dalje biti nepohodno recimo u sektoru obezbjeđenja sigurnosti.“ Ukoliko kosovski Albanci i Srbi ne postignu dogovor, konačnu odluku će morati donijeti Vijeće sigurnosti UN-a. Dugorčno gledano će se Srbi morati pomiriti sa nezavisnošću Kosova, što mnogi smatraju posljedicom Miloševićeve politike. I Albanci će međutim morati prihvatiti činjenicu, da će još dugo vremena ostati pod prismotrom međunarodne zajednice.