1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Danas izbori koji će odrediti budućnost Izraela?

Danas se u Izraelu održavaju parlamentarni izbori. Prema analitičarima, radi se o izborima koji će odrediti dalju budućnost ove zemlje. Na izborima Izraelu učestvuju 32 stranke.

Zabrinuta izraelka ispred predizbornih plakata

Zabrinuta izraelka ispred predizbornih plakata

Ko su glavni kandidati?

Izborna bitka se uglavnom vodi između tri glavna kandidata: Amira Pereca, Benjamina Netanjahua i Ehuda Olmerta. Glavni kandidat stranke Kadima, koju je prošle godine osnovao Arijel Šaron, na izborima je sadašnji vršilac dužnosti premijera Ehud Olmert.Šezdesetosmgodišnji političar nije neko ko može da bude «otac nacije», za tako nešto mu nedostaje harizma. Medjutim, mnogi Izraelci ga smatraju dobrim nasljednikom Arijela Šarona.

Kandidat radničke partije je Amir Perec. Kao četverogodišnjak je sa roditeljima stigao iz Maroka u Izrael. Pripada grupi sefardskih Jevreja.

Treći kandidat za Šaronovog nasljednika je Benjamin Netanjahu koji je već bio predsjednik vlade. Posljednja dužnost u Šaronovoj vladi koju je obavljao je bilo mjesto ministra finansija.

Šta će odrediti ishod izbora?

Dali će ishod izbora odrediti mirovni proces ili socijalna i privredna pitanja? Ovo su pitanja na koja odgovara Avi Primor, bivši izraelski ambasador u Njemačkoj.

«Veliku ulogu igraju socijalna i privredna pitanja. Ali za većinu birača to nije glavna stvar. Najvažnije i odlučujuće su odnos sa palestincima, pitanja sigurnosti i budućnost okupiranih područja uopšte. Može se reći da uspjeh nove partije Arijela Šarona, Kadima –partije, dolazi od obećanja da će nastaviti sa provođenjem onog što je već započeo Arijel Šaron. Dakle jednostrano povlačenje iz dijela okupiranih teritorija, ovaj put iz zapadnog Jordana. Većina izraelskog stanovništva se želi odvojiti od palestinaca. Kako će do toga doći, sasvim je sve jedno. Glavna stvar je da se povlačimo. Glavna stvar je da se odvajamo od palestinaca. To je odlučujuća pitanje....

Avi Primor je bio izraelski ambasador u Njemačkoj od 1993 do 1999 godine.Trenutno je direktor centra za evropske studije na univerzitetu u Herzliyu.

EU i Izrael

Uprkos spornim tačkama, EU se nalazi na zajedničkom putu sa Izraelom kada je riječ o stvaranju države sa sigurnim granicama. U Brüsselu se inače ćuti o tome ko bi mogao da pobjedi na predstojećim izborima. Stvarni problem je pobjeda terorističke organizacije Hamas na palestinskim izborima.No Evropska unija više ne želi da daje bilo kakvu pomoć sve dok Hamas ne prizna Israel kao državu te dok se ne odrekne nasilja. Evropska unija je inače najveći trgovinski partner sa Israelom. Od 2OO4-te sa ovom zemljom pored sporazuma o asocijaciji, postoji i takozvani akcioni plan koji bi trebao Israel da još više poveže sa Evropskom unijom.Komesarka Evropske unije za vanjska pitanja Austrijanka Benita Ferrero-Waldner o tome kaže:

«To je uistinu jedna suštinska nova ponuda.Za Israel koji raspolaže dobro razvijenom privredom i odgovarajućom upravom, biće veoma lako da uživa prednosti ovog novog programa».

Bilo kada u dalekoj budućnosti stratezi Evropske unije u Brüsselu bi Israelu mogli ponuditi jednu vrstu članstva u Uniji ali bez prava glasa.Izraelski državnik Shimon Peres se prilikom posjete Brüsselu jasno izjasnio za to.

Anti-izraelski, pro-iranski ali takođe i libanski

Od izraelskog povlačenja iz Libana, radikalna islamistička organizacija „Hizbolah“ je postala jedna od najvažnijih političkih snaga u zemlji. Pragmatična uloga ove organizacije je više nego neophodna jer treba uspjeti opstati između partije koja se bori protiv Izraela i ujedno i partije koja poštuje parlamentarna pravila. "Hizbollah"primjenjuje novu strategiju. Jörg Kaminski opširnije.

"Hizbollah" želi biti stranka koja se bori protiv Izraela ali ujedno i partija koja poštuje parlamentarna pravila. Politički analitičari smatraju da je to teško objediniti,posebno zbog toga što "Hizbollah" upravo na zapadu ima imidž terorističke grupe, koju podpomažu Sirija i Iran. Mnogi Libanci u ovoj partiji najprije vide organizaciju koja je 2000. godine Izraelce istjerala iz Libana.

Hizbollah ni u kom slučaju ne želi odustati od oružanog otpora. Šejh Naim Kasim indirektno potvrđuje da će ostati pri tome, čak i kada bi se Izraelci povukli i iz zadnjeg okupiranog područja Sheeba.

"Što se tiče oružja, mi i nakon oslobađanja farmi «Sheeba», ostajemo naoružani. I tada će postojati izraelske prijetnje kao na primjer, svakodnevno narušavanje našeg vazdušnog prostora. Ukoliko bi postojala strategija za pružanje otpora u kojoj Hizbollah zauzima posebnu ulogu, mi ćemo tu ulogu preuzeti. U slučaju da se Libanci odluče za neku drugu strategiju pružanja otpora, mi ćemo to u smislu zajedničke vizije prodiskutovati sa Libanom ."

Neki libanski političari prigovaraju "Hizbollah-u" da želi zadržati svoju vojnu moć, kako bi bio naoružan za moguću borbu za vlast unutar libanskih krugova. S druge stane bi se Hizbollah mogao boriti za interese svojih sponzora, najprije za one koje zastupa Iran, a to je radikalna anti-izraelska politika.

Ukoliko u Izraelu pobjede radikalne struje, kao što je već slučaj sa palestincima i ako imamo radikalnu anti-izraelsku politiku organizacija kao što su „Hizbollah“ onda je teško biti optimista i očekivati nastavak blisko-istočnog mirovnog sporazuma. Ovo područje, nažalost, i dalje će ostati rovito.