Danas ističe ultimatum UN-a Iranu

Sa najviše interesovanja se prate detalji izvještaja, u kojem se govori o tome- koja iranska postrojenja su posjetili kontrolori Međunarodne agencije za atomsku energiju, a koja su vrata za njih ostala zatvorena.

Muhamed el Baradei bi trebao informisati Vijeće sigurnosti, da li je Iran u međuvremenu ispunio zahtjeve koji su mu postavljeni na sastanku u Beču. Prije svega se radi o hitnom obustavljanju aktivnosti na obogaćivanju urana. Kada je riječ o prisilnim mjerama, za to pitanje Međunardona agencija za atomsku energiju nije zadužena, kaže Muhamed el Baradei.

«Moja uloga je uvjeriti se da Iran sa nama sarađuje. Ne želim špekulisati o tome kako da se izbalansiraju pravo Irana na korištenje atomske energije u civilne svrhe i zabrinutost međunarodne zajednice. Ali se nadam da će sve strane pokazati fleksibilnost i odmaknuti se malo od svojih dosadašnjih pozicija. Na taj način bi se otvorila mogućnost političkog riješenja problema. Ne vidim ni jednu drugu opciju. Možda će sljedećih mjesci doći do podjele posla, tako da se Međunardona agencija za tomsku energiju bavi nadgledanjem atomskih aktivnosti u Iranu, a da se Vijeće sigurnosti bavi globalnom političkom situacijom. Najvažnije je da se Iran navede na punu saradnju sa IAEA-om i da se sve strane vrate za pregovarački sto».

Ovakav stav zastupa i Njemačka koja nije za sankcije. Za razliku od zvaničnog Berlina, SAD su drugačijeg mišljenja. Američki ambasador u UN-u, Džon Bolton kaže da su izjave iranskog predsjednika ne prihvatljive:

« Tu se pokazuje koliko je Iran neodgovoran i kolika je prema našem mišljenju, on opasnost za širenje oružja za masovno uništavanje. To je upravo ono čega smo se plašili».

Tako Vašington stoji na dva puta: Koalicija voljnih ali samo za sankcije, kako to ovaj put kaže američka ministrica vanjskih poslova Kondoliza Rajs ili kao u slučaju sa Sjevernom Korejom, direktni razgovori sa Teheranom.