1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Dan kada su Nijemci DDR-u rekli NE

18. marta 1990. godine su u bivšem DDR-u održani prvi slobodni parlamentarni izbori. Na izborima su učestvovale 34 političke partije. Bili su to prvi ali i posljednji slobodni izbori u DDR-u.

Na izbore je izašlo 98 posto birača

Na izbore je izašlo 98 posto birača

Predizborna kampanja je za Nijemce na istoku zemlje bilo nešto što su viđali samo u televizijskim emisijama zapadne Njemačke. Jedan dio građana do samog dolaska na biračko mjesto nije znao kome će dati svoj glas. Za druge je bilo neobično kako se predstavljaju poneke političke partije.

Predsjednik CDU za istočnu Njemačku Lothar de Maiziere nakon saopštavanja rezultata izbora. CDU je osvojila 40,8 posto glasova.

Predsjednik CDU za istočnu Njemačku Lothar de Maiziere nakon saopštavanja rezultata izbora. CDU je osvojila 40,8 posto glasova.

Na izbornim listićima su se nalazile 34 političke partije i pokreti. Bile su tu stranke, od Alijansa za Njemačku pa sve do Unije njemačkih pivopija koja je na izborima osvojila 0,03 posto glasova birača. Od zemlje, koju su nazivali „najdosadnija zemlja na svijetu“ stvorila se šarena pozornica demokratskog nadmetanja.

Istorijski odaziv

Na prve slobodne parlamentarne izbore u DDR-u je izašlo 98 posto birača sa pravom glasa što se više nije nikada ponovilo. Rezultat izbora je bio iznenađujući. Dugo vremena favorizovane socijaldemokrate su osvojile 22 posto glasova dok je duplo više birača glasalo za Alijansu za Njemačku. Lothar de Maizier, demohrišćanin iz istočne Njemačke se prisjeća :„Građani su se na izborima održanim 18. marta odlučili za one čiji je cilj njemačko jedinstvo. Mislim da su izbori bili plebiscit za ponovno ujedinjenje Njemačke.“

Willy Brandt, Hans-Dietrich Genscher, Helmut Kohl, Richard von Weizsäcker, Lothar de Maiziere na proslavi ponovnog ujedinjenja Njemačke u Berlinu 3.10.1990. godine

Willy Brandt, Hans-Dietrich Genscher, Helmut Kohl, Richard von Weizsäcker, Lothar de Maiziere na proslavi ponovnog ujedinjenja Njemačke u Berlinu 3.10.1990. godine

Ponovno ujedinjenje Njemačke je bio i cilj tadašnjeg kancelara zapadne Njemačke Helmuta Kohla. On je 20. februara 1990. godine građanima DDR-a poručio: „Kažem Vam: ukoliko su stvoreni okvirni uslovi, iz Savezne Republike Njemačke neće doći nekoliko stotina nego nekoliko hiljada poduzetnika kako bi zajedno u veoma kratkom roku napravili zemlju procvata.“

Glavni cilj - Ponovno ujedinjenje Njemačke

U predizbornoj kampanji su dominirale socijaldemokrate i demohrišćani koji su imali veliku podršku partnerskih stranaka sa zapada zemlje. Najpopularniji političari u predizbornoj kampanji u prvim ali i posljednjim slobodnim parlamentarnim izborima u DDR-u su bili zapadnonjemački političari Willy Brant i Helmut Kohl.

Najveći gubitnici, pored PDS-a, nasljednice Jedinstvene socijalističke partije Njemačje (SED) bili su građanski pokreti koji su osvojili samo 2,9 posto glasova birača. Pobjednik na izborima Lothar de Maizier je oformio vladajuću koaliciju u kojoj su pored njegove Alijanse za Njemačku bili i socijaldemokarte. Njegov zadatak je bilo što brže ponovno ujedinjenje Njemačke.

U noći između 22. i 23. augusta 1990. godine je parlament donio odluku da se DDR priklljuči Saveznoj republici Njemačkoj. Od 400 poslanika u parlamentu su 294 bila za dok su protiv ujedinjenja glasala 62 delegata.

Autor: Bernd Gräßler/Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić