Dali je naš život velika kompjuterska igrica?

Kompjuterske i video igrice danas godišnje naprave prihod od oko 19 milijardi eura što je znatno više od onog kojeg naprave kino filmovi. Prema procjenama stručnjaka, do kraja naredne godine će se prihodi uvećati na 27 milijardi, čime će sustići muzičku branšu.

Pri tome ostaje zagonetno, ko je glavni pokretač ovog razvoja? Dali su to proizvođači Hardvera, jer za tako nešto su potrebniji brži procesori? Dali su to oni koji prave igrice ili su to sami korisnici koji uz pomoć računara žele zaviriti u drugi svijet?

«Imam osjećaj da se radi o igri tamo-amo, nešto kao u stonom tenisu. Proizvođači igrica uvijek traže više. Sa druge strane, proizvođači Hardvera danas proizvode nove grafičke karte koje su dobrim efektima ništa drugo nego kamen temeljac za nove igre. To proizvođače igrica motivira da prave nove efekte za svoje igrice i to je klasična ping-pong igra u koju su uključene obadvije strane. Niko danas ne zna ko je ustvari glavni pokretač. Na kraju krajeva to nas sve goni da kupujemo nove računare i nove komponente», kaže Georg Šnuren, zamjenik gl. i odg. urednika magazina za informatiku «CT».

Kako to izgleda u stvarnosti: 2004-te godine su Nijemci kupili softvera za zabavu u vrijednosti od milijardu i 300 miliona eura. Tome treba dodati još tri milijarde eura za neophodne Hardwere, dakle različite konzole za igru i računare. Time je Njemačka nakon velike Britanije druga po veličini u Evropi, kada je riječ o tržištu igricama. Više od dvije trećine stanovnika Njemačke između 14 i 16 godina koristi računar i igrama na računaru daje najvažnije mjesto u ukupnoj upotrebi računara.

Dva najveća konkurenta su Sony i Microsoft. Microsoft je davno naveo da je ovo tržište jednostavno budućnost i sa svojom konzolom za igru «X-Box» je dobio naklonost kupaca, dok se za to, Sony bori sa «Playstation III».