1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Daleko od ravnopravnosti

Žene na Kosovu su u težem ekonomskom položaju od muškaraca. Malo koja žena ima svoj posao, često su slabije plaćene od muškaraca, a vrlo rijetko su i vlasnice nekretnina, navode stručnjaci za ljudska prava u Prištini.

default

Problem ravnopravnosti žena na Kosovu se još uvijek tretira samo kao porodično pitanje.

Kao poseban problem, navodi se porodično nasilje. Nedim Osmanagić, službenik u Kancelariji za ljudska prava UN u Prištini, kaže da je tradicija da se žene na Kosovu odriču svog naslijedstva, iako za to imaju jednaka zakonska prava. Prema njegovim riječima, žene svojinu, uglavnom, prepisuju muškom članu porodice, pa je takav oblik diskriminacije manje vidljiv.

“Koliko žena je vlasnica nekretnine u zemljišnim knjigama. Kod mene kući jako malo. Ovdje, koliko znam, skoro još manje. Dakle, kompletna zemlja, zgrade, kuće, stanovi sve je to skoro 90 odsto u vlasništvu muškaraca. Od tradicionalnih problema - do nekih zakonskih rješenja. Šta se obično dešava.

Atifete Jatjaga

Da li će se sa "ženom na čelu" promijeniti kosovska slika ravnopravnosti?

Zakon je, naravno, fer i pravedan i kaže da se naslijedstvo dijeli. Ako je dvoje djece, ono se dijeli na „pravične dijelove“. Međutim, uvijek je sestra ta koja će se odreći svog dijela u korist brata.”

Porast nasilja u porodici i 12 godina nakon rata

Kada je riječ o zaposlenju, Osmanagić kaže da je na Kosovu u radom odnosu mnogo manje žena od muškaraca. To se može, svakako, provjeriti i po regionalnim Zavodima za zapošljavanje.

“Dobar dio i izvor svega toga jeste diskriminacija skoro u cijelom regionu, ako to uzimamo zdravo za gotovo. Tamo gdje su žene i zaposlene, na kojim poslovima su zaposlene: rade kao čistačice, spremačice, kafe-kuvarice… Jako malo kvalifikovanih žena zaposleno je na mjestima gdje ta kvalifikacija dolazi do izražaja. Nažalost i tamo gdje to jeste, često je slučaj da dobija manju platu nego muškarac.”

Da su žene na Kosovu daleko od ravnopravnosti sa muškarcima, potvrdio je i ombudsman Sami Kurteši. On smatra da kosovsko društvo ne može da se bori sa ovim problemom jer ga još uvijek tretira kao porodično pitanje. “Za nas je najteži problem porodično nasilje. Tu postoji neka siva zona koja se ne nadgleda zakonima i od strane države. Nasilje nad ženama još uvijek se vidi kao privatni problem – problem porodice. Država niti može, niti je u stanju, a ponekad i ne želi da se miješa u porodicu. Nasilje više nije porodično pitanje.”

Kurteši naglašava da rat na Kosovu i nakon 12 godina od njegovog završetka ima veliki uticaj na porast nasilja u porodici. Zato traži strožu primjenu zakona, a kako je najavio, uskoro će u skupštinu stići i Konvencija o zaštiti žena. Od nje očekuje makar početak prevazilaženja navedenih problema, iako je svjestan i mentaliteta i tradicije, kao i puno prepreka ko je se nalaze na tom putu.

Autor: Refki Alija

Odg. urednik: Svetozar Savić