1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Dalaj Lama: Mijenja se odnos prema Tibetu

Novo kinesko vodstvo ima otvoreniju politiku prema budistima, smatra Dalaj Lama. U ekskluzivnom intervjuu za DW za vrijeme posjete Hamburgu, on je govorio o Kini, Tibetu, kao i novim ratnim sukobima u svijetu.

DW: Kina postaje sve jača, i ekonomski i politički. Ali Peking koristi svoju moć kako bi Vas izolirao zbog borbe za suštinsku autonomiju Tibeta. Da je Kina bila tako moćna već 1989. godine, što mislite, biste li dobili Nobelovu nagradu za mir?

Dalaj Lama: Ja sam se potpuno povukao iz politike 2011. godine, a priroda Vašeg pitanja je politička. No, ipak ću odgovoriti kad ste već pitali. Da, Narodna Republika Kina jest i ekonomski i vojno sve moćnija, ali u međuvremenu sve veći broj Kineza podržava naše osnovne zahtjeve, jer ne tražimo neovisnost. To smo odlučili još 1974. godine. Tražimo samo ona prava koja su zajamčena Ustavom. To se mora poštivati. To je naš zahtjev i zbog toga nas podržava sve veći broj pripadnika kineske intelektualne elite – između ostalih i Liu Xiaobo (dobitnik Nobelove nagrade za mir 2010. godine, koji u Kini izdržava zatvorsku kaznu u trajanju od 11 godina). Tijekom protekle četiri godine primijetili smo oko tisuću novinskih tekstova koje su pisali Kinezi koji žive unutar i izvan Kine, a koji u potpunosti podržavaju našu odluku da zastupamo srednji put. Oni su vrlo kritički nastrojeni prema politici njihove Vlade. To nisu naše kritike, to su kritike koje dolaze iz kineske zajednice.

Dalaj Lama i Matthias von Hein u Hamburgu

Dalaj Lama i Matthias von Hein u Hamburgu

Osim toga, tu je i prilično velika budistička populacija u Kini. Prije tri ili četiri godine, kinesko sveučililište je provelo anketu o tome koliko budista živi u Kini. Došli su do brojke od preko 300 milijuna. Mnogi od ovih budista su obrazovani ljudi. A danas i sve više kineskih budista pokazuje zanimanje za tibetanski budizam, pa čak i pripadnici Kineske komunističke partije, visoki dužnosnici. U praksi, vidimo kako je kineska Vlada prilično zabrinuta za imidž Kine. Vojska i ekonomija same ne mogu dati konstruktivan doprinos u međunarodnim odnosima. Kini je potreban moralni autoritet, više poštovanja, više povjerenja iz vanjskog svijeta. Ali sad je drugačije, predsjednik Xi Jinping odlučio je ozbiljno se obračunati s korupcijom. Tijekom nedavne posjete Europi, otvoreno je rekao da budizam ima vrlo značajnu ulogu u kineskoj kulturi i kako budisti moraju preuzeti više odgovornosti. Za mene je ovo vrlo neuobičajeno: komunistički lider javno hvali, ili barem iznosi pozitivne stavove, o budizmu. To znači da se stvari mijenjaju.

DW: Ali vidite li bilo kakav napredak u Tibetu?

Dalaj Lama: Naša borba je u stvari borba između moći oružja i moći istine. Kratkoročno gledano, moć oružja je mnogo veća, vrlo uvjerljiva. Ali dugoročno, istina je mnogo snažnija. Vjerujem u to. Ima znakova da kineski lideri i intelektualci već postavljaju pitanje služi li postojeća politika interesima Kine na dulje staze. Stvari se mijenjaju.

DW: Ali moj je dojam da kinesko rukovodstvo i dalje misli da se pitanje etničkih manjina na Tibetu ili Xinjiangu može riješiti jedino represijom i investicijama.

Dalaj Lama: Investicije su dobre. Ali u isto vrijeme, oni moraju brinuti i o životnoj sredini. Uporaba sile je često kontraproduktivna bez obzira na to koliko su motivi iskreni. Pogledajte krizu u Iraku i predsjednika Busha. Znam da su njegovi motivi bili dobronamjerni: demokracija u Iraku. Ali je metoda bila pogrešna, pa je prouzrokovao neočekivane posljedice. U Kini je situacija u biti vrlo slična.

DW: Spomenuli ste Irak. Vi ste poštovani širom svijeta zbog svog pristupa rješavanju problema kroz dijalog i toleranciju. Njemačka sada raspravlja o tome treba li naoružati Kurde u sjevernom Iraku kako bi se borili s Islamskom državom, što bi bilo u suprotnosti s dosadašnjom politikom. Što učiniti ako pregovori propadnu ili ako druga strana nije spremna za dijalog?

Dalaj Lama: Ja sam učenik budističke psihologije. Čvrsto vjerujem u zakon uzročnosti. Dogodile su se nezamislive i tužne stvari: ubijanje ljudskih bića, nemilosrdno, uključujući djecu i žene. Vjerujem kako je to rezultat određenih uzroka. Da je američka politika u rušenju Sadama Huseina bila manje nasilna, mislim da bi situacija danas bila bolja. Vjerujem da je ova nezamisliva kriza s početka 21. stoljeća rezultat grešaka učinjenih tijekom prethodnih stoljeća.

Dalaj Lama za vrijeme nedavne posjete Njemačkoj

Dalaj Lama za vrijeme nedavne posjete Njemačkoj

DW: Šta bi onda bio Vaš savjet?

Dalaj Lama: Mnogo je bolje i sigurnije ne koristiti silu. Ali sada toliko mnogo ljudi pati. Ako svijet ostane ravnodušan, to bi također bilo nemoralno. Najbolje bi bilo pokušati razgovarati. Ako i to propadne, sudeći prema okolnostima… Onda je vrlo teško suditi.

DW: Da se vratimo ponovno na Tibet. Zvučali ste vrlo optimistično u vezi s izgledima za pozitivne promjene u odnosu kineske vlade prema Tibetu. Znači li to da vjerujete kako biste mogli posjetiti Tibet, vidjeti Lhasu i Potalau?

Dalaj Lama: Promatrajući Kinu više od 60 godina, uočavam četiri razdoblja: Mao Ce Tung, Deng Xiaoping, Jiang Zemin i Hu Jintao. Tijekom ova četiri razdoblja mnoge su se stvari dogodile. Mao Ce Tung je najviše polagao na ideologiju. Deng Deng Xiaoping je smatrao kako su ekonomija i životni standard mnogo važniji od ideologije, pa nije oklijevao slijediti više tržišno orijentiranu ekonomiju, ili čak kapitalizam. Jiang Zemin je shvatio kako u novim okolnostima Komunistička partija ne može više biti partija radničke klase. Tako da je on kreirao koncept tri predstavništva, pa su u partiju primljeni i bogati i intelektualci. U doba Mao Ce Tunga to bi bilo nezamislivo. Onda je nastupio period Hu Jintaoa. Zbog povećanja jaza između bogatih i siromašnih, on je promovirao ideju harmoničnog društva. Dakle, ista partija, suočena s drugačijom stvarnošću, imala je sposobnost poduzeti nove inicijative i razviti nova razmišljanja.

Kada je Hu Jintao iznio ideju o harmoničnom društvu, u potpunosti sam ga podržao. Ali onda su prošle godine i stvari su se u pogledu harmonije pogoršale. Cilj i motivi su bili dobri. Ali metoda? Oni su koristili silu. Budžet kineske vlade za unutrašnju sigurnost je veći nego budžet za obranu. Postoji oko 200 nacija na planeti, ali mislim da nijedna od njih nema veći budžet za unutrašnju signurnost nego za obranu. Ali Xi Jinping, njegova politika i njegovi potezi izgledaju realnije. Kao što je Deng Xiaoping tvrdio: „Izvucite istinu iz činjenica“. Mislim da novo rukovodstvo prati taj savjet. U svakom slučaju, bolje je živjeti s nadom i u međuvremenu se pripremiti za najgore.