Dajte jednog Albanca!

Dogovor koji su četiri vodeće makedonske partije postigle sredinom protekle sedmice nudi neke ideje za izlazak iz krize, ali i otkriva nepreležane dječije bolesti društva i političke kaste. U uređenom građanskom društvu, naime, ne bi bilo nikakve potrebe da se potcrtava etnička pripadnost, već bi se podrazumijevalo da svi učesnici političke utakmice imaju jednaka prava i šanse. Sporazum koji su parafirale vodeće stranke u Makedoniji predviđa održavanje slobodnih izbora s prečišćenim biračkim spiskom, a to bi trebalo da nadgleda novo ad-hok tijelo.

„Ovo tijelo biće sastavljeno od pet članova. Uz konsultacije s relevantnim profesionalnim organizacijama, četiri političke partije odabraće četiri člana, od kojih će jedan biti Albanac, a izabrani članovi onda imaju 15 dana da u konsenzusu odaberu petog člana“, stoji u dogovoru.

Šta znači konstrukcija da će „jedan biti Albanac“ u ekspertskom tijelu? Da li to znači da taj ili ta ne mora biti stručan za tumačenje i odbranu izbornog zakona već je dovoljno da bude Albanac ili Albanka? Šta je sa ostalim članovima, čija se etnička pripadnost ne definiše? Smije li tijelo da ima tri ili četiri Albanca ako se pokaže da baš među njima ima više podesnih stručnjaka, nego među nealbancima?

Podgrijevanje konflikta

Tako formulacija u međustranačkom dogovoru na dnevni red vraća pitanja za koja se vjerovalo da su čak i u Makedoniji stvar prošlosti. Novinar Muhamed Zekiri smatra da je formulacija potcjenjivačka i uvrijedljiva ponajviše za Albance: „Nije bitno ko je i šta je neko, nego da institucije naše države vodi stručan i profesionalan kadar. Zašto da bude presudna etnička pripadnost, a ne stručnost? Partije i političari koji rezonuju na ovaj način morali bi na sljedećim izborima da budu kažnjeni od strane birača“, kaže Zekiri.

Predsjednik Udruženja novinara Makedonije Naser Selmani čak smatra da političari ovako namjerno na scenu vraćaju međuetničke podjele, nakon što su civilno društvo i građani tokom protesta u najvećoj mjeri uspjeli da ih potisnu. „Kakvo je to stručno tijelo, čije članove predlažu stranke, a jedan mora da bude Albanac?“ To se, kaže Selmani, nikako ne može smatrati pregovaračkim uspjehom albanskih partija već je uvreda za Albance „koji su tretirani kao ljudi s posebnim potrebama“.

„Takva formulacija i Makedonce predstavlja kao zadrte nacionaliste kojima treba crtati da u ad-hok tijelu mora da bude jedan Albanac. U javnosti zapravo nikada nema odbojnosti Makedonaca prema Albancima, ako ovi imaju znanje i iskustvo za neku poziciju. Tako pogrešna percepcija jedino služi partijama da održe u životu temu međuetničkih problema i da je aktiviraju po potrebi“, kaže Selmani.

Dogovor o dogovoru

Predstavnici četiri vodeće partije sastaće se ponovo 31. avgusta, kako bi utanačili tačan datum izbora i provjerili kako ide sprovođenje sporazuma. U srijedu je dogovoreno da se daju odriješene ruke Specijalnom tužilaštvu čiji je posao da ispita prisluškivanje hiljada građana, novinara i opozicionara, zbog čega je kriza i započela. Takođe, dogovoreno je da se obezbijedi izbalansirano izvještavanje medija i da se smjeni 15 rukovodećih lica u resoru unutrašnjih poslova.