1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Da nikada više ne bude mržnje prema Jevrejima

U Berlinu je cijela politička elita demonstrirala protiv mržnje prema Jevrejima. Uz njih je demonstriralo još 6.000 ljudi. To je premalo, smatra glavni urednik Deutsche Welle-a Alexander Kudascheff.

To je dobar znak: u Berlinu se na demonstracijama protiv mržnje prema Jevrejima i protiv antisemitizma, okupilo 6000 ljudi. Više ne. Još 1992. je preko milion Nijemaca, noseći lampione, protestvovalo u gradovima, selima i opštinama protiv rasizma u Njemačkoj. Oni su se tada snažno i dojmljivo suprotstavili mržnji desnih ekstremista.

Alexander Kudascheff

Alexander Kudascheff

Ovaj put se okupilo 6.000 ljudi. Okupila se cijela njemačka politička elita. Predsjednik. Kancelarka. Ministri. Sindikalci. Protestanska i Katolička crkva. Svi oni se su odazvali pozivu Centralnog vijeća Jevreja i time izrazili svoj stav protiv strašne mržnje prema Jevrejima. Jer, iz središta društva, iz središta Njemačke, ovakve inicijative još nije bilo, što je zapravo za postidjeti. Isto kao što je za postidjeti se dolazak malog broja demonstranata.

Nedvojbeno je da postoji jaz u percepciji Jevreja, prije svega u ocjeni Izraela. Stanovništvo je kritičnije prema Izraelu nego što su političari. Iza te potpuno legitimne kritike Izraela vreba arhaičino antisemitsko raspoloženje - na ulici od strane muslimanskih useljenika, na internetu u stavovima običnih Nijemaca.

Jevrejska stvarnost

Ono što se moglo zaključiti iz antijevrejskog huškanja, izraženom prostaklucima, mržnjom i srdžbom, nije samo sramotno već i zapanjujuće, naprosto uznemirujuće. Stoga su demonstracije na Brandenburškoj kapiji imale pravi simboličan karakter koji pokazuje: Njemačka je odgovorna za holokaust, za ubistvo šest miliona evropskih Jevreja. Ovdje se protiv antisemitizma mora nastupati angažovanije, upečatljivije, snažnije, odlučnije nego bilo gdje drugdje. Nedopustivo je pokušavati pokazati da je sve u redu.

U rezultatima anketa se procjenjuje da je 20 odsto ljudi u Njemačkoj nastrojeno antisemitski ili da slijede antisemitske stereotipe. To je nažalost više nego prije četvrt stoljeća. Među njima su desničari, ljevičari, muslimanski useljenici ali i umjereni Nijemci iz središta društva. U Njemačkoj, 75 godina nakon početka Drugog svjetskog rata, uništavanja Jevreja, sinagoge mora štititi policija. Također i obdaništa. Jevreji koji nose "kipu", moraju računati s tim da će biti provocirani. Groblja se skrnave. To je jedan dio jevrejske stvarnosti u Njemačkoj.

Ali, uprkost holokaustu, uprkos antisemitizmu, koji se osjeća svaki dan, ponovo postoji jevrejski život u Njemačkoj. Jevrejske zajednice sve su veće. Jevreji se ne skrivaju, pokazuju samopouzdanje. Također i na demonstracijama u Berlinu. Pokazuju i emocije. Omalovažavanja i pogrde ne prihvataju. Oni su dio njemačkog društva. Oni su pronašli svoju domovinu - domovinu koja ustaje protiv mržnje prema Jevrejima. I zato je, kako je rekla kancelarka, za jednu Republiku borba protv antisemitizma razumljiva sama po sebi. A otvoreno društvo osuđuje mržnju prema Jevrejima i prezire rasizam.