1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Da nam se vrati Donbas? Ne, hvala!

Dok ukrajinska vlada pokušava da impolementira Sporazum iz Minska, u zemlji postoji otpor reintegraciji separatističkih regiona. Stručnjaci upozoravaju od novih untrašnjopolitičkih kriza.

Odavno nije došlo do tolikog popuštanja napetosti u konfliktu u istočnoj Ukrajini, kao što se to dogodilo ovog oktobra. Ukrajinska armija i proruski separatisti povlače tenkove i teško naoružanje s linije razdvajanja. Separatisti su pomjerili održavanje lokalnih izbora za 2016., a Ukrajina će predstaviti nacrt zakona koji bi omogućio održavanje istih. Tako će Sporazum iz Minska tzv. Minsk 2 polako i bez zastoja da bude sproveden. Sporazumom se predviđa da područje oko Donjecka i Luganska u Donbasu dobije više prava i da ostane dio Ukrajine.

No, Ukrajini na tom putu tek predstoje veliki izazovi. Kijev se u Minsku obavezao da će do kraja godine posebna prava za separatističke oblasti unijeti u ustav. Prvo glasanje tokom prvog čitanja izazvalo je teške nerede ispred parlamenta u Kijevu, kada su u eksploziji granate koju je bacio jedan demonstrant poginula četiri policajca. Pominje se da iza protesta stoji desničarska partija "Svoboda". A 'Radikalna stranka', okupljena oko Olega Ljaška pokušala je da spriječi glasanje u parlamentu. Nakon glasanja njegova partija istupila je iz vladajuće koalicije. Eksperti očekuju sličan scenario i u decembru kada bude trebalo da se održi drugo čitanje.

Desničari u Ukrajini su protiv povlačenja vojske i mira po receptu iz Minska

Desničari u Ukrajini su protiv povlačenja vojske i mira "po receptu iz Minska"

Referendum

Jer, već na sam dan potpisivanja sporazuma 12. februara u Minsku, u zemlji su se čuli kritički glasovi. Optužbe su glasile da je Petro Porošenko dozvolio da ga ruski šef države Vladimir Putin prevede žednog preko vode. Serhij Rahmanjin, glavni urednik renomiranog nedjeljnika "Dserkalo tišnja" prigovara kako Minsk zapravo znači da se na istoku Ukrajine uspostavlja pseudo republika sa svojom policijom i pravosuđem, koja je neprijateljski nastrojena prema Kijevu a treba da bude finansirana od centralne vlade. Problematična je, kaže, i sveobuhvatna amnestija separatista.

Slično na sve gleda i njegov kolega, Serhij Harmaš, glavni urednk internet portala "OstroV". "Ja sam protiv Sporazuma iz Minska", kazao je ovaj donjecki novinar koji je pred separatistima pobjegao u Kijev. "On primorava Ukrajinu na rješenje konflikta koje može poslije da je uništi." A najveća opasnost jeste zapravo da se konflikt koji je izazvala Rusija sa spoljnopolitičkog može prenijeti na unutrašnjopolitički nivo. Harmaš upozorava da pokušaj ponovnog pripajanja separatističkih oblasti Ukrajini može da "isprovocira građanski rat".

On vidi dvije izlazne mogućnosti: ili će Porošenko "dopustiti da narod odluči" i raspiše referendum ili da podnese ostavku.

Harmaš je još zimus, zajedno sa drugim aktivistima, izradio "strategiju za rješenje krize u istočnoj Ukrajini". Oni smatraju da bi Ukrajina trebalo da ekonomski izoluje Donbas i podstiče međuljudske odnose.

Anatolij Hrizenko, predlaže pak drugo rješenje: raskinuti ugovor iz Minska. "Ima dovoljno razloga za to, naprimjer mjesecima se nisu pridržavali dogovorenog primirja", kaže ovaj opozicioni političar i bivši ministar odbrane u vrijeme prozapadno orijentisanog predsjednika Viktora Juščenka. "Ne smije se dopustiti sprovođenje Sporazuma iz Minska jer Ukrajini u tom slučaju prijeti nestanak." On smatra da Kijev s Moskvom mora da započne nove pregovore a za stolom bi trebalo da budu i predstavnici EU i SAD. A ni Krim koji je Rusija anektirala ne bi trebalo da bude isključen iz pregovora kako zapravo stoji u Sporazumu iz Minska.

Sukobi demonstranata i policije ispred ukrajinskog parlamenta u Kijevu (avgust, 2015.)

Sukobi demonstranata i policije ispred ukrajinskog parlamenta u Kijevu (avgust, 2015.)

Većina ne vjeruje u mir nakon Minska

Za jednu od uticajnijih kritičarki Sporazuma iz Minska i njegovog sprovođenja, važi Oksana Sirojid, zamjenica predsjednika parlamenta i članica jedne od vladajućih partija "Samopomoć". Riječ je o prozapadno orijentisanoj političkoj partiji čije je uporište u zapadnoj Ukrajini. Njen poslanički klub je u avgustu glasao protiv ustavnih promjena. Sirojid je u više intervjua upozoravala da bi Sporazum iz Minska mogao inficirati Ukrajinu "virusom separatizma".

Politikolog Volodimir Fesenko smatra da kritičari poput novinara Harmaša ili političara Hrizenka nisu usamljeni. On podsjeća u razgovoru za DW na otvoreno pismo 30 ukrajinskih intelektualaca, koje su oni u avgustu poslali predsjedniku Porošenku sa molbom da ni u kom slučaju tzv. "decentralizaciju" ne unosi u ustav. "Jer, to je Putinov plan da se na ukrajinskoj teritoriji legitimizuje ruska enklava", stoji u pismu. Ali, ovaj apel je ostao bez posljedica.

"To se ogleda i u raspoloženju društva", smatra Fesenko. Većina Ukrajinaca (60,70 odsto) ne vjeruje da bi implementacija Sporazuma iz Minska donijela mir, rezultati su istraživanja Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju. Tek je svaki četvrti građanin Ukrajine bio drugačijeg mišljenja. Jedan drugi institut za ispitivanje javnog mnjenja, Kijevski Rasumkov centar zaključuje na osnovu sprovedenih anketa da u Ukrajini ima više protivnika nego zagovornika ustavnih promjena (32 naspram 21 odsto).

Fesenko naglašava da ne postoji dovoljno protivnika koji bi mogli oboriti Sporazum iz Minska, ali postoji potencijal da se zaustave ustavne promjene. "U ovom trenutku u ukrajinskom parlamentu nema neophodnih 300 glasova za usvajanje ustavnih reformi na drugom čitanju", kaže ovaj ekspert. "Ako pak Minsk bude usvojen onakav kakav jeste, to će da dovede do ozbiljne političke krize", upozorava on. A neke partije na taj način žele da isprovociraju prijevremene izbore.