1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Da li Srbija odustaje od izlaska na more?

5. april 2010

Na tender za kupovinu 54,05 odsto državnih akcija "Kontejnerskih terminala i generalnih tereta", najvrijednijeg dijela Luke Bar nije se javio niko, pa čak ni Srbija, kojoj je to navodno "strateški interes".

https://p.dw.com/p/MnRm
Pojedini analitičari tvrde i da je vlada zakasnila sa privatizacijom i da će se Luka teško vratiti na evropsku mapu.
Pojedini analitičari tvrde i da je vlada zakasnila sa privatizacijom i da će se Luka teško vratiti na evropsku mapu.Foto: DW

Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić najavljuje da će Srbija učestvovati na ponovljenom tenderu, a stručnjaci za investicije kažu da je odluka da se ne učestvuje na tenderu očekivana, jer Srbija za to nema ekonomski interes. Stručnjak za investicije Mahmut Bušatlija kaže:

“Jasno je da Luka Bar zavisi od jedinog kontakta sa svojim zaleđem, odnosno sa prugom Beograd - Bar, a ni Srbija ni Crna Gora ne obraćaju pažnju na to da prugu treba dovesti u red, da bi Luka mogla da funkcioniše. Bojao sam se da politika ne bude odlučila, ali očigledno zahvaljujući krizi nije se ušlo u još jednu avanturu da državnim parama prave još jedan nerentabilan posao”, kaže Bušatlija.

I ekonomista Milan Kovačević za ocjenjuje da je potrebno puno uraditi da bi Luka Bar bila atraktivnija za potencijalne partnere: “Teško je reći šta je to u ovom slučaju srpski interes, a sigurno nije da se uzimaju državne pare i da se kupuje Luka. Mrkonjić je rekao da to nije namjera, pitanje je da li su poslovni ljudi iz Srbije mogli naći interes da je to za njih profitabilno. Očigledno je da nisu“, smatra je Kovačević.

„Tender prekratko trajao“

Jedan od koordinatora srbijanskog konzorcijuma koji je trebalo da učestvuje na tenderu, vlasnik MK Grupe, Miodrag Kostić je podgoričkim "Vijestima" saopštio da je tender prekratko trajao.

Luka Bar posluje sa gubicima, tehnički i tehnološki znatno zaostaje za konkurencijom na Jadranu, ima bar trećinu viška zaposlenih, a svoje kapacitete koristi sa oko 50 odsto.
Luka Bar posluje sa gubicima, tehnički i tehnološki znatno zaostaje za konkurencijom na Jadranu, ima bar trećinu viška zaposlenih, a svoje kapacitete koristi sa oko 50 odsto.Foto: HHLA

Dijelom problem se vidi u ekonomskoj krizi, te da su kompanije okupljene unutar konzorcijuma imale različita očekivanja od tendera. Kostić je zaključio da je izuzetno ekonomski opravdano da Srbija ima izlaz na more, odnosno da sebi obezbijedi alternativne pravce izlaska na more. I ministar infrastrukture Srbije Milutin Mrkonjić je ocjenio da je tender bio ishitreno raspisan i najavio da će Srbija učestvovati na ponovljenom tenderu.

Preko gatova barske luke se sada izvozi svega oko sedam do osam odsto izvoza iz Srbije, dok su saobraćajne veze te luke sa Srbijom loše. Srbija mnogo više koristi luke Kopar i Konstancu, do kojih se, iako su dalje, znatno brže stiže.

Ipak čudno da se niko nije prijavio?

Sa druge strane za profesora Predraga Ivanovića, predsjednika borda direktora AD Luke Bar, neučešće kompanija i konzorcijuma koji su pokazali interesovanje za kupovnu najvrijednije cjeline Luke Bar predstavlja iznenađenje koje tumači kao posljedicu ekonomske krize, koja je pogodila upravo pomorski saobraćaj.

Profesor Ivanović očekuje da će u narednoj fazi, odnosno nakon raspisivanja novog tendera biti obezbijeđen strateški partner. Pored privredne krize, Ivanović navodi i druge probleme sa kojim se Luka Bar suočava.

Godišnje se pretovari nešto preko dva miliona tona tereta, što iznosi sedam puta manje nego u Luci Kopar ili dva puta manje nego u lukama Rijeka i Ploče. Prilikom podjele preduzeća, oko 800 zaposlenih je prebačeno u novu kompaniju Kontejnerski terminal i generalni tereti, a to je bar tri puta više nego što je zaista potrebno. Analitičari ocjenjuju da je to veliko opterećenje za proces privatizacije i da će svaki ozbiljni strateški partner dobro razmisliti da li da dolazi u luku i rešava socijalne i političke probleme koji će mu kao „vruć krompir" biti predati u ruke.

Autor: Vesna Rajković

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić