1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Da li se Srbija odriče dijela Kosova?

Sporazum o smanjenju nuklearnog oružja između SAD i Rusije, krvavi neredi u Kirgistanu i posjeta Dragoljuba Mićunovića Sloveniji su teme kojim se bave komentatori štampe sa njemačkog govornog područja.

Kosovo je 17. februara 2008. godine proglasilo nezavisnost.

Kosovo je 17. februara 2008. godine proglasilo nezavisnost.

Novinar austrijskog lista „Die Presse“ citira predsjednika Odbora za inostrane poslove Skupštine Srbije Dragoljuba Mićunovića koji je rekao da je odricanje dijela Kosova jedno od mogućih riješenja. Uvodničar ovog lista podsjeća da vlada u Beogradu do sada, zvanično, nije željela ni čuti ništa o podjeli Kosova. Ona je istrajavala na tome da cijelo Kosovo pripada Srbiji što se jasno pokazuje ne priznavanjem nezavisnosti Kosova. „Kada bi došlo do podjele, onda bi se svakako odvojio sjeverni dio Kosova koji ionako kontroliše Srbija. Time bi se morao ponovo razmotriti Ahtisarijev plan o Kosovu kao samostalnoj i multietničkoj državi. Za vladu u Prištini to ne dolazi u pitanje. Srbija nije prihvatila taj plan i čeka odluku Međunarodnog suda nakon čeka će ponovo biti razgovarano. Srbija je sada najavila o čemu bi u tim pregovorima moglo biti riječi“, konstatuje uvodničar lista „Die presse“.

Novo američko-rusko poglavlje

Predsjednici SAD-a i Rusije, Barack Obama i Dmitrij Medvedjev, potpisuju (8.4.) u Pragu novi sporazum o smanjenju nuklearnog oružja. Riječ je o zamjeni za START, koji je prestao važiti prošle godine.

Novi sporazum ograničit će broj razmještenih strateških nuklearnih bojnih glava na 1.550 sa svake strane

Novi sporazum ograničit će broj razmještenih strateških nuklearnih bojnih glava na 1.550 sa svake strane

„Berliner-zeitung“ piše da je američkom predsjednik potrebna saradnja sa Rusijom za nove korake na putu razoružanja ukoliko želi da obećanja o smanjivanju američkih nuklearnih arsenala postanu stvarnost. Osim toga, potrebna mu je saradnja Kine kako bi uveo sankcije zemljama koje nastoje da naprave nuklearno oružje. Istovremeno, kod kuće mora da obezbijedi većinu u Predstavničkom domu i Senatu za sve korake na putu razoružanja za koje su potrebni zakoni i ugovori. Već iduće sedmice, kada se na sastanku na vrhu okupe državnici iz četrdesetak zemalja, vidjeće se kako će Obama izaći na kraj sa tim izazovima“, piše „Berliner-zeitung“.

„Mnogi u mirovnim pokretima su očekivali više od američkog predsjednika Baraka Obame“, piše uvodničar lista „Wezlarer Neue Zeitung“ i nastavlja: „ko se sjeti situacije prije trideset godina mora priznati da tada niko nije mogao zamisliti američkog predsjednika koji bi izjavio da želi svijet bez atomskog oružja. Danas mir u svijetu više ne ugrožavaju dvije supersile, nego mule u Iranu, komunisti u Sjevernoj Koreji ili teroristi koje ne može da zaplaši ni atomska bomba. Onima koji su 1983. godine bili očajni, Obamina politika uliva nadu da ćemo jednog dana prevazići i tu opasnost novog doba“, piše „Wezlarer Neue Zeitung“.

Smjena vlasti u siromašnoj zemlji

Rusija je priznala novu prelaznu vladu u Kirgistanu

Rusija je priznala novu prelaznu vladu u Kirgistanu

Opozicija u Kirgistanu je nakon jučerašnjih kravih borbi preuzela vlast. Nekoliko listova komentariše situaciju u zemlju za koju komentator lista „Volksstimme“ kaže da ova privredno slaba republika od osamostaljenja nakon raspada Sovjetskog saveza nije ništa drugo naslijedila osim nacionalne zastave i novih moćnika“.

Osnovni razlozi za nemire u Kirgistanu su za uvodničara lista „Süddeutsche Zeitung“: korupcija, mafijaške strukture, moćni klanovi, jaka tajna služba, slab parlament, nepopularna vlada, islamistički fundamentalizam i duboko siromaštvo. Komentator ovog lista predpostavlja da se situacija u Kirgistanu neće tako brzo smiriti i da će nemiri odnijeti još ljudskih života“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Belma-Fazlagić-Šestić