1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Da li se Crna Gora treba izviniti BiH?

U političkim krugovima u Podgorici, bar za sada, postoji potpuni konsenzus: Bosni i Hercegovini se ne treba izvinjavati! Takav stav je razumljiv: aktuelna politička garnirura u Crnoj Gori, i u vlasti i u opoziciji, je gotovo ista kao i početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, kada je Crna Gora svesrdno učestvovala u ratu protiv Bosne, naročito u Hercegovini.

Izvinjenjem BiH, premijer Milo Đukanović i njegovi saradnici nevoljno priznali i svoju krivicu i odgovornost za stradanje i patnje miliona ljudi u toj susjednoj državi. Ali, takav scenario ne treba odbaciti, jer se Đukanović u ljeto 2000. godine ispričao Hrvatskoj za užasne zločine koje su u toj državi počinili građani Crne Gore.

Bliski saradnik crnogorskog premijera i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Dragan Kujović kazao je u izjavi za RDW da zvanična Podgorica nema razloga da se izvinjava, jer njeni građani, kako je rekao, nisu učestvovali u stvaranju problema u BiH.

„Zaista ne znam da bi trebalo da se Crna Gora izvinjava BiH, jer tamo, ja mislim, mi nijesmo pravili neke probleme, ali bi trebalo da se izvinu svi oni koji su učestvovali u stvaranju problema na području te Republike, i to bi doprinjelo mirnom rješenju balkanske krize koja je već u raspletu.

Tako da ja ne znam... Mislim da mi Crnogorci nijesmo učestvovali tamo, a ako je iko učestvovao, onda on treba da se izvini.“

Isti je stav i najvećeg dijela opozicije, kao i većine građanstva, što je i razumljivo, jer u Crnoj Gori još nije otpočeo proces suštinskog suočavanja sa neposrednom ružnom prošlošću i nesrazmjerno velikom ulogom Crne Gore u krvavoj tragediji na prostoru nekadašnje Jugoslavije.Inače, politički analitičari u Podgorici smatraju da bi jedan ovakav eventualni potez ugrozio veoma bliske odnose Crne Gore i Republike Srpske, entiteta koji je upravo nastao iz rata i čiji je prvi predsjednik rođeni Crnogorac i lice sa haške potjernice, Radovan Karadžić.Predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU), književnik Jevrem Brković, koji je u oktobru 1991. godine morao da emigrira iz Crne Gore zbog pisma izvinjenja hercegovačkim Bošnjacima i Hrvatima u kojem je oštro kritikovao nasilničko i bahato ponašanje crnogorskih rezervista po Hercegovini, rekao je za naš radio da je gest izvinjenja nužan i mudar državnički potez. „Crna Gora treba zvanično da se izvini BiH. Naročito treba da se izvine zbog onoga što je 120 ljudi, mimo svih crnogorskih tradicionalnih vrijednosti, vratila natrag Radovanu Karadžiću, a deportovanih 30 Bošnjaka je nakon toga poklano.“ U svakom slučaju, kada premijer Đukanović prvom narednom prilikom posjeti Sarajevo treba očekivati da će uputiti riječi izvinjenja BiH za ulogu koju su tokom rata u toj državi imali građani njegove zemlje. Jer, to bi svakako bio doprinos raskidu sa prošlošću i poen za demokratski imidž nove Crne Gore, a ništa ne košta.Mnogo će više problema biti sa tužbom BiH pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu za agresiju i genocid, u kojoj se eksplicitno navodi i Crna Gora, a naročito će se zvaničnici u Podgorici zabrinuti kada budu pljuštale presude za deportacije Bošnjaka iz Crne Gore u proljeće 1992. godine, jer će sada nezavisna država Crna Gora morati da porodicama ubijenih na ime odštete isplati na desetine miliona evra.