Da li opozicija u Njemackoj ima privredni koncept za slucaj dolaska na vlast?

Prijevremeni savezni parlamentarni izbori koje je njemacki kancelar Gerhard Schröder najavio za jesen ove godine nakon poraza njegove socijaldemokratske stranke na pokrajinskim izborima u Sjevernoj Rajni-Westfaliji, zaokupljaju paznju javnosti. Pritom poseban interes izaziva pitanje, sto koja strana ima za ponuditi u cilju privrednog oporavka zemlje i smanjenja velikog broja nezaposlenih.

Sto se sada vladajuce crveno-zelene koalicije tice, njihova politika je jasna: Schröder je i najavio prijevremene izbore sa ciljem da dobije podrsku vecine gradjana Njemackle za nastavak svojih reformskih mjera, okupljenih kako u ekonomskom programu tzv. Agende 2010, tako i u reformskom paketu na trzistu rada i u socijalnim sistemima, poznatih pod nazivom Hartz IV.

Sto zeli opozicija, manje je jasno.

U jednom Interviewu za prvi program njemacke televizije je sadasnja sefica Demokrscanske unije, i kandidatkinja za mjesto kancelara, Angela Merkel na pitanje koji je njen predizborni privredni koncept prilicno neodredjeno izjavila:

„Mi cemo 11. jula prtedstaviti nas program vlade. Mi cemo morati poci od situacije koju nam sada ostavlja crveno-zelena koalicija, a ona je, barem sto se tice drzavnog budzeta, vlo losa. Vazno je, medjutim, da nasa deviza glasi: mi trebamo Agendu za rad, sto znaci da cemo ucitini sve sto mozemo kako bi otvorili nova radna mjesta.“

Na konkretno pitanje, da li su tocne najave nekih demokrscanskih politicara, da ce u slucaju dolaska stranke CDU na vlast biti popvecan porez na promet, Merkel je odgovorila:

„Mi sada jos ne raspravljamo o pojedinostima, ali ja smatram da u privredno teskim vbremenima nije pametno da se rupe u drzavnom proracunu popunjavaju vecim porezima. S druge strane je potrebno vidjeti kakve nas rupe u proracunu uopce ocekuju, i sto moramo poduzeti u okviru reforme socijalnih sistema. Zato cemo na sva pitanja dati odgovor u nasem programu 11. jula.“

Merkelova napominje da sada ne treba govoriti o mogucim neugodnim potezima nove vlade nakon izbora, vec da Njemacka treba samopouzdanje i optimizam:

„Mislim da sav taj govor o strahotama koje nas cekaju nije ono sto Njemacka sada treba. Mi trebamo nadu, a da bi nju ponovo probudili potrebno je da smo u stanju konkurirati na medjunarodnom trzistu, da stvorimo nova radna mjesta i da smanjimo birokraciju. Mi mozemo vrlo mnogo toga promijeniti sto nista ne kosta i nikoga ne boli. Mi zivimo u svijetu koji se mijenja, i da bi ocuvali nasu demokraciju i nasu socijalnu trzisnu privredu moramo djelovati, jednako kao sto su neki nasi susjedi vec djelovali. Radi se o stavranju preduslova za novu nadu.

……kaze Merkel.

A sto se tice situacije na trzistu rada, ona nije osobito ruzicasta. Usprkos laganom proljetnom ozivljavanju privrede, stanje sa brojem nezaposlenih se gotovo i ne mijenja. Rema podacimka koje je proteklih dana objavila Savezna agencija za rad iz Nürnberga, broj nezaposlenih je smanjen za svega 160 000, i iznosi sada 4 miliona i 800 000. To smanjenje je, medjutim, iskljucivo sezonske prirode – i na jesen ce se ovi efekti ponovo izgubiti.

Vladajuca koalicija pokusava ove brojke pokazati u pozitivnom svjetlu, poput nadleznog resorskog ministra rada i privrede, W§olfganga Clementa:

„Ja smatram da je ocigledno kako nasie reformske mjere vec sada donose rezultate. Mi u Njemackoj imamo 586 000 nezaposlenih mladih, sto je suvise mnogo, ali je samo u posljednja dva mjeseca zabiljezeno smanjenje njihovog broja za gotovo 100 000. Mi smo uvjereni da ce ovaj vazan reformski cilj – smanjenje broja nezaposlenih medju omladinom, biti ostvaren.“

Drugacije, naravno, citavu situaciju vidi opozicija. Strucnjak za privredu Demokrscanske stranke, Ronald Pofalla smatra da predstavljene brojke pokazuju potpuni neuspjeh vlade:

„U ovoj godini savezna vlada nije poduzela jos niti jednu mjeru kako bi porastao broj zaposlenih. Savezna vlada je zakazala na svim poljima.

…..smatra glasogovornik kluba demokrscanskih poslanika u saveznom parlamentu Bundestagu, Ronald Pofalla.

I dok politicari prebacuju jedni drugima odgovornost za veliki broj nezaposlenih, i izostanak ozivljavanja privredne proizvodnje, ekonomski strucnjak iz Hamburskog instituta za svjetsku privredu, Thomas Straubhaar, vidi citavu dinamiku razvoja sasvim drugacije:

„Ja smatram da nije tocno kada se kaze kako je to rezultat ovakve ili onakve politike. Mi znamo da razvoj na trzistu rada nije ovisan o boji vlade, i da se nije u moci bilo kojeg politicara da sam i u kratkom roku ostvari bitna poboljsanja na trzistu rada. Tu se radi o dugorocnioj politici, i mislim da je glavna poruka koju politika ljudima u Njemackloj treba uputiti glasi: mi danas moramo krenuti na dug put, kako bi dugorocno bitno poboljsali situaciju sa brojem zaposlenih. Kratkorocno to nije moguce.

….tvrdi Thomas Straubhaah iz uglednog Hamburskog instituta za svjetsku privredu.