1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Da li Obama slijedi Bušovu politiku?

Obamin zahtjev za dodatnim sredstvima finansiranja ratova u Afganistanu i Iraku, uskršnji marševi i aktuelna situacija u Moldaviji, teme su kojim se u subotu (11.4.2009) bave komentatori njemačke štampe.

Dodatna sredstva potrebna su kako bi se finansirala nova strategija u Afganistanu i proces u Iraku koji će voditi do smanjenja svih naših borbenih snaga.

Dodatna sredstva potrebna su kako bi se finansirala nova strategija u Afganistanu i proces u Iraku koji će voditi do smanjenja svih naših borbenih snaga.

Američki predsjednik Barak (Barack) Obama zatražit će od Kongresa dodatne 83,4 milijarde dolara za finansiranje ratova u Iraku i Afganistanu do kraja septembra, čime bi se u ovoj proračunskoj godini za te namjene izdvojilo oko 150 milijardi dolara.

Komentator lista „Rheinische Post“ se pita da li traženje novca za finansiranje ratova u Afganistanu i Iraku uopšte odgovara uz čovjeka koji govori o povlačenju američkih vojnika iz Iraka i svijetu bez atomskog oružja. Obama je u predizbornoj kampanji oštro kritikovao Džordža Buša (Georga Busha) zbog toga jer ratove finansira iz specijalnih budžeta. Obama je govorio da se to pod hitno treba zaustaviti. Međutim, on sada radi isto što i Buš. Ako Obama na vanjskopolitičkom planu radi na toliko mnogo promjena, zašto to ne radi i na finansiranju ratova? Odobravanje specijalnih budžeta Kongres ne kontroliše tako strogo kao ostala izdvajanja. Obami treba novac jer ne može štedjeti na vojnicima koji se nalaze na bojnom polju. Pri tome se radi o naoružanju i sigurnosti trupa kao i rastućem psihološkom pritisku na domaćem frontu. Nakon oduševljenja s kojim je dočekan tokom evropske turneje, Obamu je kod kuće dočekala gruba stvarnost“, piše u listu „Rheinische Post“.

Uskršnji marševi mira

U Njemačkoj su u toku tradicionalni uskršnji marševi mira. Ove godine se marševi održavaju u 70 gradova. Glavne teme su ratovi u Iraku i Afganistanu kao i želja za svijetom bez atomskog oružja, što je nedavno u Pragu predložio američki predsjednik Barak Obama.

Uvodničar lista „Neue Osnabrücker Zeitung“ smatra da je nekada bila greška da mirovni pokreti protestuju protiv američkog atomskog oružja u Njemačkoj. „To oružje je za vrijeme „Hladnog rata“ bilo jedna vrsta „sigurosno-političkog životnog osiguranja Savezne Republike Njemačke“. Međutim, danas je ispravno ako se na uskršnjim marševima zatraži povlačenje tog oružja jer postoji jasna logika: teroristi su danas opasniji od tog oružja. Zbog toga su takva skladišta sigurnija u SAD nego u Njemačkoj. Osim toga, to više nema ni politički značaj“, smatra uvodničar lista „Neue Osnabrücker Zeitung“.

Moldavija - zemlja bez perspektive

Predsjednik Moldavije Vladimir Voronin je u petak (10.4.2009) naredio novo prebrojavanje glasačkih listića spornih parlamentarnih izbora. Voronin je rekao da će novo prebrojavanje glasačkih listića doprinijeti unutrašnjem miru. On je za proteste u zemlji okrivio Rumuniju.

„Märkische Oderzeitung“ smatra da je problem ove zemlje taj što je nekada pripadala sovjetskoj imperiji i što je u svojoj istoriji rijetko ili skoro nikako nije bila nezavisna, te što je i dalje nejasna njena perspektiva. S jedne strane, EU nema interesa da je primi u svoje članstvo jer su socijalni problemi i suviše veliki a o demokratskom društvu se ne može govoriti. S druge strane, Rusija nema tako pozitivnu ulogu i konflikte više potpiruje nego što ih smiruje. U istu kategoriju zemalja spadaju Bjelorusija, Armenija, Azerbejdžan i Ukrajina“, piše u listu „Märkische Oderzeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Belma Fazlagić-Šestić