1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Da li Njemačkoj zaista nedostaje stručna radna snaga?

Na njemačkom tržištu rada primjetan je brz privredni oporavak. Međutim, u nekim zanimaljima je primjetan nedostatak stručne radne snage što bi za privredu moglo imati fatalne posljedice.

Ministar privrede Rajner Briderle kaže da je Njemačka prošle godine pretrpjela gubitke od 15 milijardi eura zbog nedostataka kvalifikovane radne snage.

Ministar privrede Rajner Briderle kaže da je Njemačka prošle godine pretrpjela gubitke od 15 milijardi eura zbog nedostataka kvalifikovane radne snage.

Njemačka industrija se već godinama žali na nedostatak stručne radne snage. Privreda bi mogla biti razvijenija ukoliko bi se pronašlo još tehničara, inžinjera i stručnjaka prirodnih nauka. „Ova teza je pogrešna“, kaže se u studiji koju je izradio njemački Institut za privredna istraživanja (DIW). Anja Kettner iz Instituta za istraživanje tržište rada, koji djeluje u sklopu njemačkog Zavoda za zapošljavanje, kaže da se pažnja treba obratiti na lična primanja stručne radne snage.

„Koliko mi je poznato, nema tačnih i aktuelnih statističkih podataka o mjesečnim platama novozaposlenih inžinjera. Poznat je prosjek ličnog dohotka zaposlenih, ali nije poznato šta poduzetnici, koji su pogođeni nedostatkom stručne radne snage, nude osobama koje se žele zaposliti. Koliko nam je poznato, situacija na tom polju je do sada dobra“, kaže Kettnerova.

Da li je potrebno radno iskustvo?

Njemačkoj će već od 2015. godine biti potrebno najmanje 500.000 kvalifikovanih migranata iz inostranstva ukoliko bude željela da ekonomska moć ostane na sadašnjem nivou, ocijenio je šef Njemačkog instituta za privredna istraživanja (DIW) Klaus Zimmermann. (Na slici je Mikhail Yerunov, Inžinjer iz Uzbekistana)

Njemačkoj će već od 2015. godine biti potrebno najmanje 500.000 kvalifikovanih migranata iz inostranstva ukoliko bude željela da ekonomska moć ostane na sadašnjem nivou, ocijenio je šef Njemačkog instituta za privredna istraživanja (DIW) Klaus Zimmermann. (Na slici je Mikhail Yerunov, Inžinjer iz Uzbekistana)

Kettnerova negira navode Instituta za privredna istraživanja. U studiji se navodi da nije primjetan nedostatak inžinjera. Godišnje na raspolaganju bude 9.000 slobodnih radnih mjesta mašinskih inžinjera jer stariji zaposleni odlaze u penziju. Samo u zimskom semestru 2009/2010 godine je 23.000 studenata završilo mašinstvo. „Razlog tome je što se prilikom raspisivanja konkursa od kandidata traži i radno iskustvo. To znači da mlađi inžinjeri ne dolaze u obzir. Postavlja se pitanje, da li je potrebno traženje radnog iskustva? Bez obzira na nedostatak stručne radne snage, novajlijama na tržištu rada nije jednostavno“, smatra Anja Kettner.

Što dalje od Njemačke

Tamo gdje je primjetan nedostatak stručne radne snage, aktuelan je još jedna problem. Prema rezultatima istraživanja fondacije Bertelsman i njemačke Industrijske i trgovinske komore, Njemačka za stručnjake u svijetu više nije na prvom mjestu zemalja u kojim bi željeli raditi. Problem je jezik jer se njemački jezik više ne uči u inostranstvu. Osim toga, zakonska regulativa za visoko kvalifikovanu stručnu radnu snagu iz inostranstva je komplikovana.

Prema rezultatima istraživanja njemačke Industrijske i trgovinske komore, mladi, kvalifikovani Turci u Njemačkoj, smatraju se nepoželjnim, dok se Poljaci žale da se na njih posmatra samo kao na poljoprivrednu i građevinsku radnu snagu. Studija pokazuje da iz nekoliko zemalja članica EU stižu žalbe da se u Njemačkoj ne priznaju strane diplome.

Autor: Monika Lohmüller/Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Marina Martinović