1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Da li naftna ovisnost američke vojske ugrožava mir?

Na brojnim mjestima se ratuje za naftu. Opskrba 'crnim zlatom' tako postaje sredstvo moći. U međuvremenu se u američkim vojnim snagama sve više razmišlja o ratu bez nafte. Što se krije iz toga?

default

Rafinerija nafte u Basri (Irak)

Bagdad, 20. marta 2003. godine. Američke snage sigurnosti započele su napad protiv Iraka. Rat za naftu - rekao je tada, a to ponavlja i danas američki istraživač mira i konflikata Michael Klare. On je čvrsto ubijeđen u sljedeće: To neće biti posljednji takav rat.

"Nafta u potpunosti postepeno nestaje. Ali mi smo istodobno i dalje ekstremno ovisni o preostalim zalihama nafte. I u ovoj fazi, od danas pa sve do potpunog nestanka nafte će preostale rezerve biti ekstremno skuplje. Zbog toga će borba oko kontrole tih preostalih zaliha biti sve oštrija."

Golfkrieg Panzer Öl Irak Kuwait Krieg Ölquellen

Napušteni irački tenk tokom rata u Golfskom zalivu (arhivski snimak, januar 1991.)

Pristup nafti je pitanje preživljavanja

Za zapadne industrijske zemlje, u kojima vlada hipermobilnost, pristup nafti je u međuvremenu postao pitanje preživljevanja. U brojnim državama je sastavni dio nacionalne sigurnosne doktrine korištenje vojnog nasilja kako bi se osiguralo snabdijevanje naftom. Pri tome je i sama vojska upućena na crno zlato. "Snage sigurnosti su u današnje vrijeme ovisne o nafti kao nikada prije. U Drugom svjetskom ratu je vojska primjerice trebala za jednog vojnika dnevno 15 litara nafte. Danas taj prosjek iznosi 60 litara po danu."

Primjerice: Borbeni tenk Leopard 2. Ovaj tenk na 100 kilometara troši do 530 litara disela. Moderni borbeni avion po satu treba između 2000 i 6000 litara kerozina. Nafta je za sigurnosne snage od životnog značaja, tako da vojska ne vodi rat samo za naftu, već joj je ona i potrebna, kaže Michael Klare: "Kada je Saddam Hussein 1990. godine izvršio napad na Kuvajt , bila je to prijetnja za američke borbene trupe stacionirane u regionu. Bio je to sigurno jedan od razloga zbog kojeg je Bushova vlada tada započela napade. Vojska je sama zavisila od izvorišta nafte u Saudijskoj arabiji i Kuvajtu."

Ein Wachtposten an einem Ölfeld im Norden von Ramala

Jedan američki vojnik nadgleda naftno polje u Iraku (arhivski snimak 2003.)

Američka vojska je već odavno shvatila koliku opasnost za sposobnost angažmana borbenih trupa predstavlja smanjenje rezervi nafte. Već 2006. godine se američki naučnik Michael Hornitschek založio za to da vojska prestane koristiti naftu. U studiji pod nazivom "Rat bez nafte", koju je naručio Pentagon, ovaj naučnik je naveo da samo na taj način može biti osiguran "American Way of War". Ray Mabus, ministar mornarice SAD-a, nedavno je najavio da njegove trupe do 2020. godine žele polovinu energetskih potreba objezbijediti iz nefosilnih izvora. "Mi smo osjetljivi na krizu u snabdijevanju naftom, a čak i kada bismo dobili dovoljno nafte, osjetljivi smo na skok cijena. Primjerice Libija: Kada se tamo sve počelo dešavati i kada su skočile cijene nafte, to je samo američku mornaricu koštalo milijardu dolara. Dalje od nafte - to jača našu borbenu sposobnost."

Pentagon traži alternativne izvore energije

Pentagon nije samo najveći svjetski pojedinačni potrošač nafte - on je u međuvremenu i predvodnik u pokušaju traženja alternativnih izvora energije. I zapravo već ima prve uspjehe: Primjerice benzin za avione proizveden iz algi. Ipak i kada bi uskoro bilo moguće koristiti takve zamjene za kerozin i dizel u dovoljnim količinama i kada bi to ekonomski bilo isplativo pitanje pogonskog materijala za vojsku time ne bi bilo riješeno, kaže Michael Klare: "Šta je sa svim tim naoružanjem - tenkovima, avionima, helikopterima - sa materijalom u visini od nekoliko stotina milijardi dolara? One u najmanju ruku ne podnose alternativna goriva, u svakom slučaju ne u sadašnjoj formi." Dakle vojna mašinerija u cijelom svijetu je još uvijek veoma daleko od provođenja ideje "rat bez nafte". Utoliko više paradoksalno zvuči sljedeće: Upravo zbog toga će u budućnosti biti utoliko više ratova zbog nafte.

Autori: Jürgen Döschner/Zorica Ilić

Odg.ur. Belma Fazlagić-Šestić