1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Najnoviji video

Da li mediji stvaraju demokratiju?

Aygül Cizmecioglu29. septembar 2004

Međunarodne organizacije za ljudska prava kao što je internationalna organizacija "Amnesty International" su utvrdile da još uvijek dvije trećine čovječanstva živi u državama u kojima su ograničeni pravo na slobodu mišljenja i pravo slobode medija. Ukoliko je novinar u Kini ili Rusiji previše kritičan, prijeti mu zatvor ili čak zlostavljanje. Može li u zemlji u kojoj je novinarima uskraćeno pravo na slobodu govora uopšte postojati demokratija? Stvaraju li mediji demokratiju? Ovo su samo neka od pitanja na koja se pokušao pronaći odgovor na juče održanoj podijumskoj diskusiji u DW-u. Povodom otvaranja Akademije DW-a, centra za obrazovanje, političari i naučnici su razgovarali o uzajamnoj poveza

https://p.dw.com/p/AVCG
Zgrada Deutsche Welle-a u Bonnu
Zgrada Deutsche Welle-a u BonnuFoto: AP

nosti demokratije i medija. Aygül Cizmecioglu opširnije.

Dolaze iz cijelog svijeta. Radijski novinari iz Kolumbije, televizijski reporeteri iz Ruande ili kamermani iz Etiopije. Zajednički cilj im je da u Njemačkoj prodube svoje žurnalističko znanje. Žele istraživati bez straha od zatvorskih kazni, voditi intervjue, a da ih niko ne prisluškuje. Ono što je u Njemačkoj normalno tj. slobodan pristup informacijama ili neograničena sloboda mišljenja je u njihovim domovinama luksuz.

Deutsche Welle i Internacionalni institut za žurnalistiku Berlin/Brandenburg već godinama nude kurseve obrazovanja za predstavnike medija iz zemalja u razvoju. Potporu tom programu pruža savezno ministarstvo za privrednu saradnju i razvoj (BMZ). Adolf Kolke-Lesch je šef ureda za mir i ljudska prava. On zna da su unapređivanje medija i razvoj demokratije usko povezani.

“Uloga medija u demokratizaciji u prvom redu leži u tome da oni doprinose transparentnosti, čime prisiljavaju vlade da polože račun za ono što čine. Ali, pri pružanju podrške medijima treba obratiti pažnju na to da se ne posreduje samo tehnika nego i vrijednosti”-rekao je Kolke-Lesch.

Upravo tu se nalaze poteškoće. Učenje i praktikovanje temelja žurnalizma je dugoročan proces prožet trudom, strahom i prevazilaženjima. Kursevi koji traju 2-3 sedmice mogu samo biti poticaj, što zna i Matthias Eick, glasnogovornik OSZE-a organizacije za sigurnost i saradnju u Srbiji i Crnoj Gori.

“Obrazovanje žurnalista traje tri godine. Šta bismo uradili kada bismo ljudima koji žele postati piloti, nudili kurseve koji traju 2-3 sedmice? Naravno da ne bismo željeli da ti ljudi poslije završenog kursa upravljaju avionima. Tako je i u žurnalizmu”- rekao je Eick.

Duže obrazovanje je skuplje. Od ukupno 5 milijardi eura koje savezno ministarstvo za privrednu saradnju godišnje izdvaja za razvojne projekte, se samo mali dio investira za razvoj medija. Teško je recimo na internetu razlučiti koji je pravi novinarski rad. Časni novinarski ciljevi često stradaju zbog društvenih uslova.

“Kada recimo novinaru koji mjesečno zarađuje 120 eura priđe političar ili neki bogati preduzetnik i kaže: Momak nudim ti 50 eura da napišeš simpatičan članak o meni. E, kad čovjek ima porodicu koju mora hraniti, javlja se veliki problem"-kazao je Eick.

Uprkos ovim teškoćama postoje mnogi medijski projekti koji se uveliko angažuju za unaprijeđivanje medija.