1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Da li je sreća mjerljiva?

Neurolaška istraživanja pokazuju da pojam sreće nije opipljiv. Uprkos najmodernijih aparata veoma je teško izmjeriti sreću.

default

"Poletjeti od sreće"

Sa srećom je kao sa ljepotom. Sve zavisi ko kako na nju gleda. Sreća se mjeri osjećajem pojedinca, pojašnjava Robert Sapolski (Robert Sapolsky) naučnik, neurolog i specijalista za stres na univerzitetu Stanford u Kaliforniji:

"Ako nekome slomite nogu, kod njega proizvedete stresnu reakciju. Ali ako nekoga pustite da čuje Betovenov Koncert za gudački kvartet, to kod njega izaziva osjećaj sreće, a neko drugi "umire" od dosade. Previše je pojednostavljeno misliti da je za nekoga sreća komad čokolade a za drugog kada mu neko masira leđa. Postoje ljudi, koji sa velikim zadovoljstvom rade na rješenju nekog velikog matematičkog problema. Unutar fenomena zvanog sreća postoje velike razlike u poimanju. Sreća može biti i veoma apstraktna i teško ju je dokučiti".

Sreću je teško definisati. Neki pod pojmom sreće podrazumijevaju kratke momente euforije, kao recimo kada iznenada dobijete poklon. Drugi kažu da su sretni kada su dobrog raspoloženja. Psiholozi definiraju sreću subjektivnim osjećajem u kojem vas preplavi osjećaj blagostanja. To je i idealno stanje, koje se ostvaruje smislenim i uspješnim životom.

Kratki odmor u glavi

Oni koji se bave neurološkim istraživanjima amnaliziraju sreću na zaobilazan način, putem uzbuđenja. Elisabet Felps (Elisabeth Phelbs) sa univerziteta u New Yorku kaže: "Bilo da se radi o pozitivnom ili negativnom uzbuđenju, tijelo pokazuje reakcije. To su bijes, sreća ili strah. Čovjek se i u jednom i u drugom slučaju znoji, puls je povišen, luče se hormoni stresa."

Elisabet Felps sa univerziteta u New Yorku smatra da nije teško nekoga prestrašiti ali da ne postoji recept i laboratorija u kojoj nekoga možete napraviti sretnim. Kod nekoga možete izazvati sreću tako što mu date puno para. U tom slučaju možete izmjeriti njegovo uzbuđenje na osnovu tjelesnih signala. Ali to se ipak ne može izjednačiti sa srećom. Hemijski posmatrano sreća se svodi na koktel hormona sreće: dopamina i serotonina. Onaj ko pati od nedostatka serotonina bezvoljan je i dekoncentrisan. U najgorim slučajevima tu mogu pomoći lijekovi. Ali, terapeuti radije preporučuju takozvani "kratki odmor u glavi".