1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Da li je Sirija prešla „crvenu liniju“?

Navodna upotreba hemijskog oružja protiv pobunjenika u Siriji, jedna je od tema kojom se bave komentatori njemačke dnevne štampe.

„Izvijesno je da Sirija u velikim količinama posjeduje bojne otrove poput sarina, iperita i VX-a. Postoji vjerovatnoća da je režim upotrijebio ove bojne otrove“, piše list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ i nastavlja: „Još uvijek nije sasvim jasno da li su Asadove trupe ove otrove upotrijebile protiv naoružanih ustanika i time počinile ratni zločin ili su samo koristile nadražujuće otrove. Ukoliko se potvrdi da je sirijski režim upotrijebio sarin, biće to znak da je prešao ´crvenu liniju´".

Sarin je tekući otrov bez boje, mirisa i okusa: Smrt može nastupiti već nakon jedne minute

Sarin je tekući otrov bez boje, mirisa i okusa: Smrt može nastupiti već nakon jedne minute

"Naoružani pobunjenici odavno traže međunarodnu intervenciju. Međutim, prije nego što se sumnje o upotrebi bojnih otrova ne pokažu istinite, ne mogu se očekivati politički zaključci koji bi iznjedrili vojnu intervenciju”, smatra komentator lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

„Frankfurter Rundschau“ podsjeća da je američki predsjednik Barak Obama sirijskog diktatora još u decembru upozorio na opasnosti od moguće upotrebe hemijskog oružja.

„Upozorenje iz Vašingtona je bilo dovoljno da Asadov režim ne otvori svoj arsenal hemijskog oružja i ne pređe ´crvenu liniju´. Američki predsjednik aktuelne informacije ne može ignorisati. ´Jastrebovi´ u Vašingtonu, koji odavno zahtjevaju intervenciju u Siriji ili u najmanju ruku dostavu naoružanja protivnicima Asadovog režima, sada traže da sirijski režim snosi posljedice. Partneri u NATO-u, koji su upozoravali i prilikom intervencije u Afganistanu, imaju manje volje za ponovnim angažmanom u građanskom ratu čija je linija razgraničenja sasvim nepregledna“.

Američka vjerodostojnost na ispitu

„Sada se radi o američkoj vjerodostojnosti“, piše novinar lista „Die Welt“ i nastavlja: „Pogotovo otkako je američki predsjednik povukao još jednu crvenu liniju, a to je da Iran niukom slučaju ne smije postati atomska sila. Ako Amerika sada ostane pasivna, onda će Iranci znati koliko za ozbiljno moraju uzeti tu prijetnju. To ne znači da će SAD reagovati ratom ili slanjem kopnenih trupa. Zapad bi dijelom mogao i slijediti Asadov primjer. On je dozvolio da rat protiv pobunjenika i vlastitog naroda u proteklih nekoliko mjeseci eskalira korak po korak. Isto tako bi se trebali ponašati i ´zapadnjaci´. To znači: prvo mala akcija, kao što je, recimo, uspostava zone zabrane letenja samo iznad dijela sirijske teritorije u blizini granice sa Turskom“.

Američki predsjednik Barak Obama često je isticao da bi upotreba hemijskog oružja bila “crvena linija” nakon koje bi Vašington intervenirao u Siriji, ali njegova administracija sada tvrdi kako trenutno saznanja nisu definitivni dokaz da Asad koristi hemijsko oružje.

Američki predsjednik Barak Obama često je isticao da bi upotreba hemijskog oružja bila “crvena linija” nakon koje bi Vašington intervenirao u Siriji, ali njegova administracija sada tvrdi kako trenutno saznanja nisu definitivni dokaz da Asad koristi hemijsko oružje.

„Mannheimer Morgen“ piše da je sasvim ispravno što je Bijela kuća zabrinuta.

„Da bi UN odobrio intervenciju u Siriji je potrebno vrijeme. Loše rješenje je i da SAD same riješe problem. Sam se angažovati u Siriji znači izlaganje velikom riziku. Međutim, ništa ne uraditi može imati kobne posljedice. Sada je najvažniji transparentan postupak. Istraga mora biti vjerodostojna isto kao i odlučnost branjenja postavljenih gramica. Najbolje bi bilo da se to dogodi na međunarodnoj razini“.

„Neue Presse“ smatra da se „Americi sada sveti to što sirijskoj opoziciji ranije nije pomogla. U međuvremenu se među pobunjenicima nalazi i veliki broj islamističkih grupacija i boraca terorističke mreže Al-Kaida. Pravi trenutak je propušten. Obama sada samo može napraviti grešku“, smatra komentator lista „Neue Presse“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Snježana Kobešćak