1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Da li je ovo napad na NATO?

Poslije napada u Parizu, na džihadiste se više ne gleda kao na teroriste, već kao na spoljnu silu koja napada evropske države. Pritom, napad na jednu članicu NATO, predstavlja napad na čitavu Alijansu…

Francuski predsjednik Fransoa Oland i holandski premijer Mark Rute nazvali su terorističke napade u Parizu „ratom“, što, kako navodi magazin Špigel onlajn, pokazuje da se „stav Evrope prema IS poslije napada u Parizu promijenio. Na džihadiste se ne gleda više kao na terorističku organizaciju, već kao na spoljnu silu koja napada evropske države. Za takav scenario postoji član 5 Sjevernoatlantskog ugovora prema kome napad na jednu članicu predstavlja napad na čitavu Alijansu. Do sada je taj slučaj proglašen samo jednom u istoriji NATO: poslije napada u Njujorku i Vašingtonu od 11. septembra 2001. SAD su tada podnijele dokaze da je atentate na Svjetski trgovinski centar i Pentagon planirala Al Kaida – uz odobrenje talibana koji su tada bili na vlasti u Avganistanu.“

„I francuski predsjednik Oland je sada takođe rekao da su atentati u Parizu planirani spolja a organizovani i izvedeni uz pomoć saučesnika iznutra. Nije odao kako je došao do te procjene. Ako slijedimo njegovu argumentaciju, onda su napadi od 11. septembra 2001. isti kao i oni od 13. novembra 2015.“ Tu argumentaciju smatra ispravnom i generalni inspektor Bundesvera Harald Kujat. On je rekao da se u ovom slučaju radi o napadu spolja […] Prema navodima NATO, Francuska trenutno nema namjeru da zatraži solidarnu intervenciju Alijanse.“

Posljedice po Francusku

Analitičar lista Frankfurter algemajne cajtung Kristijan Šubert osvrnuo se na nove mjere bezbjednosti koje će sada biti uvedene (ne samo) u Francuskoj: „Mjere bezbjednosti same po sebi nisu dovoljne u borbi protiv terora. Jedna ekonomski uzdrmana zemlja ne može da obezbijedi svojim građanima dovoljno radnih mjesta. Na takvom tlu se stvaraju nekontrolisana paralelna društva. U francuskim predgrađima stvara se opasna mješavina kriminala i vjerske radikalizacije. Privrednik rast Francuske se povećava, ali nezaposlenost ostaje visoka. To što vlada nema hrabrosti da sprovede odlučne reforme na tržištu rada – sveti se.“

„Francuska privreda i kratkoročno gledano mora da se bori sa velikim izazovima. Zbor povećanja nesigurnosti među građanima potrošnja bi mogla da padne, baš kao i kursevi na berzi. Moga bi da opadne i broj stranih gostiju. Poslije napada na 'Šarli ebdo' takvi fenomeni nisu dugo trajali. Vaša generacija mora da se navikne na to da će nekoliko godina živjeti sa terorističkom opasnošću, rekao je premijer Manuel Vals u januaru u jednoj školi. Ako te riječi budu shvaćene kao rezignacija, vlada će uskoro izgubiti svoje birače – a Francuska svoje posjetioce“, piše Frankfurter algemajne cajtung.

Objava rata

Ljevičarski Junge velt piše da je francuski predsjednik Oland, ne čekajući saznanja policijske istrage koja se tada nalazila tek u početnoj fazi, još za vrijeme krvavih događaja proglasio IS odgovornom za napade. Predsjednik je čak tvrdio da već zna da su napadi planirani u inostranstvu. Oland je atentate nazvao ratnim činom IS i uveo vanredno stanje. Rekao je i da sada moraju da uslijede primjerene odluke. Da će Francuska biti neumoljiva prema IS. Premijer Vals je izjavio: Da, mi smo u ratu. Da, Francuska će učiniti sve da uništi tog neprijatelja.“

„Tek nekoliko sati poslije toga, stiglo je i obavještenje o preuzimanju odgovornosti za zločin koje je izdala IS. Upadljivo je da ono ne odaje nikakvo insajdersko saznanje i da se u njemu navodi broj od osam vojnika Kalifata – što je u tom trenutku odgovaralo navodima policije. A sada policija smatra da je bilo bar deset počinilaca. Pod znakom pitanja su i lične isprave koje su navodno nađene a pripadaju dvojici ubijenih atentatora: jedan egipatski i jedan sirijski pasoš. Ovaj potonji ukazuje da je njegov vlasnik u oktobru doputovao preko Grčke kao izbjeglica.“

Odgovornost Snoudena?

„Tajne službe smatraju Edvarda Snoudena odgovornim za teror u Parizu“, prenosi ekonomski portal Dojče virtšafts nahrihten: „Američke tajne službe su našle žrtvenog jarca za to što teror u Parizu nije mogao biti spriječen. Snouden je otkrio hiljade dokumenata, pa su Službe izgubile pristup IS. Jer, teroristi su se navodno sporazumjevali šifrovanim porukama koje Službe nisu mogle da protumače. Sada one žele da se dodatno naoružaju – i za to su dobile blagoslov G-20. Još je nejasno kakvu ulogu su u napadima u Parizu tajne službe uopšte imale. Doduše, još je potpuno nejasno ko stoji iza napada u Parizu. Francuska vlada kaže da je to bio teror IS, koji je u jednom pismu i preuzeo odgovornost za to. Ali, činjenica da se radi o grupi koja je delovala iz Belgije, otvara nova pitanja.“