1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Da li je moguć dijalog između islamista i Zapada?

Pobjednici Arapskog proljeća su stranke političkog islama. Zapad je nesiguran kako da se ophodi prema njima. Ako radikalne struje postanu nadmoćne, razmjena i dijalog će biti sve teži.

"Nije jednostavno objasniti ljudima na Zapadu, zašto nekadašnji teroristi sada trebaju biti naši partneri", kaže Mathieu Guidère, profesor za islamske nauke na Univerzitetu u Tuluzu. Nakon napada na World Trade Center 11. septembra 2001. Zapad je islamiste često poistovjećivao sa teroristima. Islamisti su međutim sada u mnogim zemljama Bliskog istoka dio vladajućih struktura.

Kroz izbore koji su uslijedili nakon takozvanog Arapskog proljeća, na vlast su došle islamističke stranke, naprimjer stranka Ennahda u Tunisu, egipatska Stranka za slobodu i ravnopravnost ili Stranka za ravnopravnost i razvoj u Maroku. I radikalnije, selefijske struje imaju veći utjecaj "Trijumfalni pohod islamista" - tako je nove političke odnose označio Michael Bröning iz Fondacije Friedrich-Ebert tokom svog izlaganja u Bundestagu o temi politički islam. Političari u Berlinu se mnogo bave ovim pitanjem. Dvije godine nakon izbijanja demonstracija u Tunisu, koje su kratko nakon toga prešle u susjedne zemlje, zapadne vlade se još uvijek bore sa pitanjem kako da postupaju prema novim vlastodršcima.

Demonstrationen in Tunis am 16.03.2013

Iz Tunisa su demonstarcije prešle u susjedne zemlje

"Za dijalog nema alternative"

"Islamisti će ostati na vlasti", izjavila je egipatska politologinja Hoda Salah sa Slobodnog univerziteta u Berlinu pred odborom njemačkog Bundestaga za vanjska pitanja. Salah navodi da su islamisti jaki jer je opozicija slaba. "Opozicija je loše organizovana i nedostaju joj finansijska sredstva." Stoga je Hoda Salah ubijeđena da dijalogu sa islamistima nema alternative.

Sada je kako smatraju Salah i Bröning pravi trenutak za otpočinjanje dijaloga sa islamističkim političarima iako oni često imaju različite stavove kada su u pitanju prava žena, uloga manjina ili načina privrednog poslovanja. "Selefije se tako zalažu za primjenu šerijatskog prava koje je praktikovano u 7. vijeku. Umjereno Muslimansko bratstvo je za razliku od njih, otvorenije za kompromise i novija tumačenja islamskog prava", kaže Bröning.

Orijentiranost prema Kini?

Pitanje je međutim da li će se islamisti zaista htjeti upustiti u dijalog "Zapad je 50 godina podržavao autoritarne režime koji su ugnjetavali islamiste. Zato se oni pitaju da li je Zapad za njih zaista pravi partner. Tako bi selefije ali i radikalniji elementi u okviru Muslimanskog bratstva radije sarađivali sa Kinom", kaže Mathieu Guidère. On navodi da Kinezi imaju slične stavove kada su u pitanju ljudska prava i individualne slobode.

Anschläge in Syrien Damaskus am 21. Feburar 2013

U sirijsi se protiv režima bore tunižanski džihadisti

Hoda Salah se boji da bi radikalni elementi mogli preovladati. U Egiptu su iz Muslimanskog bratstva istupili brojni, umjereni članovi, prije svega obrazovana gradska elita. Ona kaže da seoska elita kloja je vrlo konzervativna, sada ima vlast i da su odnosi između selefija i Muslimanskog bratstva već sada vrlo napeti. Guidèred dodaje da bi među njima moglo čak doći i do borbe. Stotine džihadista prije svega iz Tunisa, otišlo je u Siriju kako bi se na strani pobunjenika boril protiv režima Bašara el Asada.

Drugi su se kaže Guidère, priključili borcima Al Kaide u Maliju i mogli bi postati problem za islamističku Vladu koja za njih nije dovoljno konzervativna. U tom slučaju bi kako dodaje, mogli postati problem i za Zapad.

Autori: Naomi Conrad/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednica: Marina Martinović