1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Da li je hrvatski entitet kraj BiH?

BiH sa Hrvatskom, slično kao i sa Srbijom, još nema u potpunosti definisane odnose. Još uvijek ne postoje jasne konture politike kako bi budući angažman tih država u BiH trebalo da izgleda. Trebaju li se uopšte miješati?

Zastave Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Kako službeni Zagreb posmatra stanje u BiH?

Puno je onih koji smatraju da bez pozitivnog uticaja susjednih država na političke prilike u BiH, neće biti trajnog mira. Dilema mnogih u Hrvatskoj je kakva bi uloga Hrvatske trebala biti u BiH.

Stjepan Mesić

Stjepan Mesić

Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, je u izjavi za DW rekao da Hrvatska i Srbija moraju reći svako svojim sunarodnicima u BiH da je njihova država BiH, a ne Hrvatska, odnosno Srbija. Mesić kaže da je Hrvatska puno uradila na tom planu, i da Srbija treba da slijedi hrvatski primjer.

Mesić smatra da Hrvatska ne bi trebalo da ohrabruje stvaranje hrvatskog entiteta. „Treći entitet za Hrvate ne bi bilo dobro, jer bi to onda bio put za razbijanjem BiH. Jer stvaranje Hrvatske Republike Herceg Bosne (HR HB) je razaralo BiH i ako netko misli da je to bilo učvršćivanje BiH, onda je on u velikoj zabludi“, kaže hrvatski predsjednik.

Ustavna obaveza pomaganje Hrvatima izvan Hrvatske

On je rekao da su tadašnji hrvatski političari pozivali Hrvate da napuste Sarajevo i priključe se Herceg Bosni. Ilustrovao je to primjerom da je pet ministara predratne Vlade BiH bilo iz reda hrvatskog naroda, a više od 300 Hrvata bili su ugledni građani. Njih je, tvrdi Mesić, bivši predsjednik HDZ-a BiH, Mate Boban, pozvao da napuste Sarajevo, a one koji nisu to uradili, prozivao izdajnicima. Mesić tvrdi da je tome doprinijela tadašnja hrvatska politika iz Zagreba.

Angažman Hrvatske danas, prema njegovim riječima, bi trebao ići ka afirmisanju dogovora tri konstitutivna naroda, a ne u rastakanju te države. Posebna tema u kojoj Mesić vidi značajnu ulogu Hrvatske je povratak Hrvata u Bosansku Posavinu. Kaže da je tamo bilo više od 50 odsto stanovništva Hrvata i Bošnjaka, kojih danas tamo više nema ni približno toliko.

Davor Čordaš

Davor Čordaš

Davor Čordaš, potpredsjednik RS-a iz reda hrvatskog naroda, takođe spada među političare koji ističu da je ono najvažnije što Hrvatska treba dalje nastaviti raditi pružanje podrške povratku Hrvata u RS i cijelu BiH.

Na pitanje da li je hrvatska obavezna pomagati bh Hrvate, Čordaš kaže: „U ustavu Republike Hrvatske stoji jedna od stavki 'pomoć Hrvatima izvan Hrvatske'. Prema tome, to je njena ustavna obaveza“.

Bez trećeg entiteta bh. Hrvatima prijeti nestanak?

Međutim, šta o ulozi Hrvatske u BiH i pomoći njihovim sunarodnicima u susjednoj državi kažu stanovnici Hrvatske? Svi njihovi odgovori mogu se podijeliti u četiri grupe.

U prvoj grupi su oni koji smatraju da se Hrvatska uopšte ne bi trebalo da angažuje u BiH, ili da bi taj angažman trebao da bude minimalan.

Drugi smatraju da je jedino pravično rješenje uvođenje trećeg entiteta, što Mesić vidi kao veliku pogrešku i uvod u rasturanje BiH.

Treći misle da bi BiH trebalo da bude uređena kao građanska država, bez entiteta.

Četvrti ističu da Hrvatska treba uraditi sve što je u njenoj moći da popravi položaj Hrvata, osim da im daje novac.

Pomoć Hrvatima izvan Hrvatske zagarantovana Ustavom RH

Pomoć Hrvatima izvan Hrvatske zagarantovana Ustavom RH

Na pitanje koje političko rješenje je najbolje za Hrvate u BiH da budu politički ravnopravni sa druga dva naroda, jedan stariji Zagrepčanin je rekao da bi to mogla biti kantonizacija zemlje.

„Međutim, BiH ima jednu nevolju. To vam je takozvana tigrova koža, dakle nacije nisu grupirane nego je to naprosto izmiješano“, smatra on.

Jedna mlada zagrebačka studentkinja nije impresionirana pomoći i privilegijama koje bh. Hrvati uživaju u Hrvatskoj. „Mislim da bi ih trebali pustiti da sami riješe probleme, iskreno. Ako žive dolje i izabrali su to kao mjesto stanovanja, mislim da bi sami trebali tamo da riješe probleme“, smatra ova studentkinja.

Druga, pak, Zagrepčanka, kojoj smo postavili pitanje šta Hrvatska treba da uradi za bh. Hrvate, odgovorila je da je jedino rješenje treći entitet, kako bi Hrvati bili ravnopravni. „Oni su tamo (u BiH, op.ur.) stalno preglasavani, i ako se to ne učini prijeti im nestanak“, smatra ona.

„Pomoć da, ali novac ne“

Starija Zagrepčanka, koja je prije 40 godina u Zagreb došla iz Sarajeva, misli da je povećan angažman Hrvatske i Srbije u BiH uzrok nevolja a ne rješenje za probleme. „Ja

Trg bana Jelačića u Zagrebu

Zagrepčani različitih mišljenja o pomoći bh. Hrvatima

mislim da se mi njima malo suviše u sve miješamo. Neka ljudi tamo budu oslobođeni pritiska sa strane. To su divni ljudi i oni bi se sami sigurno najbolje dogovorili“, ističe ona.

Druga Zagrepčanka, koja nam priča da će zbog sve teže ekonomske situacije uskoro „rukama zaroniti u kontejner“, kaže da je u Mostaru vidjela ogromnu bolnicu sa modernom opremom koju je donirala Hrvatska, a da, kako kaže, tamo sobe zjape prazne. Hrvatima, kaže ona, treba pomoć, ali se ta pomoć ne smije svesti na „ciclanje“ novca iz hrvatskog budžeta za bh. Hrvate.

U Zagrebu, očigledno, ne postoji jedinstveno mišljenje o tome šta bi konkretno Hrvatska trebala uraditi za BiH. Svi naši sagovornici se, međutim, slažu da će problemi Bosne i Hercegovine biti riješeni onog trenutka kada ta zemlja uđe u EU. Tek će evropske integracije, smatraju oni, biti konačni faktor stabilnosti zemlje.

Autor: Dejan Šajinović

Odg. Urednica: Marina Martinović