1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Da li je BiH spremna za novi val izbjeglica?

Zemlje EU usaglašavaju se oko kvota za prijem migranata i izbjeglica sa područja Azije i Afrike. Neke od njih podižu zidove i pojačavaju nadzor granice. Kako se priprema balkanska država BiH i šta se očekuje ove jeseni?

Evropska unija spremna je prihvatiti 60.000 izbjeglica iz Azije i Afrike, ali granice nekih od balkanskih država već pritišće val od nekoliko stotina hiljada izbjeglica. Predviđa se da će broj ljudi koji bježe od ratnih strahota i ekonomske krize ove jeseni preći milionsku cifru. Predstavnici nadležnih službi u Bosni i Hercegovini tvrde da će postupati na osnovu zakona i propisa ukoliko migranti i izbjeglice krenu ka granici ove države. U Graničnoj policiji BiH, Terenski ured Sjeveroistok sa sjedištem u Bijeljini, uposlenici obavljaju svoje redovne dužnosti. Dragan Kulić, načelnik ovog Terenskog ureda, kaže da je prošle godine otkriveno nekoliko pokušaja ilegalnog prelaska granice, ali da se za sada ne očekuje veći pokret izbjeglica ka granici BiH koju čine rijeke Drina i Sava.

Dragan Kulić

Dragan Kulić

„Prema nekim procjenama, koje su manje ili više pouzdane, oko četiri miliona migranata je na potezu od Turske, Grčke, Makedonije, Srbije. Svi oni žele na Zapada, ka boljem i sigurnijem životu. Države svijeta se štite imigracionim propisima, određuju procedure kako se može ući u određenu državu. Kada bi poštovali te procedure, većina tih ljudi ne bi nikada mogli doći tamo gdje su krenuli. Zbog toga je taj migratorni pritisak na države Balkana koje se nalazi na tranzitu. Pošto je motiv tih ljudi vrlo jak, onda oni lako mogu postati žrtve organizovanog kriminala i trgovine ljudima. Ovdje bi se radilo o nezakonitoj namjeri stranaca da dođu na neku teritoriju, ne poštujući imigracione propise EU ili propise BiH i mi smo spremni za takve slučajeve,“ kaže Dragan Kulić.

Uloga Granične policije BiH

Granična policija odobrava ili zabranjuje ulazak u Bosnu i Hercegovinu domaćim i stranim državljanima. Služba za poslove sa strancima pri državnom Ministarstvu sigurnosti bavi se pitanjima stranaca unutar države. „Naš zadatak je spriječiti nezakonite i obezbijedtit zakonite ulaske u zemlju. Ako stranci, migranti, budu legalno ulazili na granične prijelaze i ako budu tražili međunarodnu zaštitu, odnosno, da dobiju status izbjeglice, onda je Granična policija nadležna samo da ih prihvati, utvrdi identitet i da ih preda terenskim centrima Službe za strance".

Granični prijelaz u Brčkom u nadležnosti je TU Sjeveroistok

Granični prijelaz u Brčkom u nadležnosti je TU Sjeveroistok

" Međutim, pitanje je kako su oni uopšte došli do Balkana? Da mi, recimo, graničimo sa Sirijom i da dođu ljudi kojima je život ugrožen, onda ih međunarodni zakoni štite i dobili bi status izbjeglica,“ kaže Kulić za Deutsche Welle i posebno ističe sigurnosni i ekonomski aspekt ovakvih masovnih pokreta ljudi.

Dodaje da Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu ima kapacitet od 120 mjesta, a Ministarstvo bezbjednosti/sigurnosti odlučuje o zahtjevima za međunarodnu zaštitu. Ukoliko se zahtjevima ne udovolji, migranti se vraćaju u državu iz koje su prešli u BiH. Tako je na osnovu potpisanih sporazuma, ali aktuelni zakoni predviđaju i slučajeve pojave velikog broja migranata ili izbjeglica, o kojima bi dalje odlučivao Savjet ministara BiH. „Ovo što se sada dešava u Makedoniji i Srbiji do sada nije registrovano na ovom prostorima. Šta će se dalje dešavati, teško je predvidjeti, jer se radi o masovnim prilivima ljudi, kompletnih porodica. Žičani zid koji se gradi u Mađarskoj ne znači ništa. Tu će zaraditi oni koji prodaju makaze za žicu. Naša granica je prirodna prepreka i migranti to dobro znaju,“ kaže načelnik Kulić.

Služba za poslove sa strancima

Dobrodošlica u Gunji

Dobrodošlica u Gunji

„Služba za poslove sa strancima je analizirala trenutnu problematiku ilegalnih migracija i na regionalnom nivou. Evidentno je da se situacija u ovoj oblasti dramatično usložnjava, sa mogućim neželjenim refleksijama na čitav region pa samim tim i na Bosnu i Hercegovinu. Zemlje okruženja se nalaze u velikom problemu, prije svega Republika Srbija, zbog velikog broja pristiglih ilegalnih migranata iz kriznih područja zahvaćenih sukobima, Sirije, Pakistana, Libije, Palestine. Postoje realne pretpostavke da se rute ilegalnih migracija iz zemalja okruženja promijene i jednim dijelom usmjere prema Bosni i Hercegovini,“ kaže dr Rade Kovač, načelnik Sektora za operativnu podršku Službe za poslove sa strancima. Podsjeća da se među ilegalnim migrantima mogu naći i ljudi ekstremnih i radikalnih opredjeljenja što je zabrinjavajuća varijanta. Zbog toga se, u saradnji sa Graničnom policijom BiH, preduzimaju odgovarajuće mjere pripravnosti i prikupljanja operativnih informacija.

Drina u Janji kod Bijeljine

Drina u Janji kod Bijeljine

„S druge strane uspostavili smo kontakte sa MUP Srbije i u narednom periodu ćemo imati zajedničke sastanke o tom pitanju. Problematika ilegalne migracije može se rješavati samo koordiniranom akcijom zemalja u regionu, prije svega zato što mi nismo članica EU. Nijednoj zemlji u regionu nije cilj da imamo prelivanja migranata i da nemamo trajno rješenje ovoga problema,“ kaže Kovač, dodavši da je zabrinjavajuća činjenica da migranti nemaju kod sebe putne isprave - nemaju pravi identitet. „Njima nije u interesu da se utvrdi njihov identitet i da ih vrate u zemlju porijekla. Kada Hrvatska uđe u Šengen prostor, to će biti dodatni problem, jer će BiH postati još zanimljivija za ilegalne prijelaze granice, sada granice sa EU. Obzirom da se radi o veoma složenom problemu, Bosna i Hercegovina kao država mora preduzeti određene aktivnosti jer su smještajni kapaciteti Imigracionog centra nedovoljni, a u sličnoj su situaciji i zemlje okruženja,“ zaključuje Kovač.

Preporuka redakcije