1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Da li Izraelci podržavaju Kurde u sjevernom Iraku?

Peter Philipp22. juni 2006

Izraelska policija trenutno vodi istragu zbog ilegalnog pružanja vojne pomoći Kurdima u Sjevernom Iraku. Kako danas prenosi jedan izraelski dnevni list, postoje sumnje da su izraelske firme i eksperti za pitanja sigurnosti bez dozvole izraelskog Ministarstva odbrane, obučavali kurdske specijalne jedinice, prodavali vojne uređaje i proslijeđivali tajne informacije. Poslovi su se odvijali preko izraelske firme Kudo, čiji su suvlasnici jedan Izraelac i jedan visoko rangirani kurdski službenik vlade.

https://p.dw.com/p/AQJM
Ministar odbrane Schaul Mofas nije znao za aktivnosti Izraelaca u Iraku
Ministar odbrane Schaul Mofas nije znao za aktivnosti Izraelaca u IrakuFoto: AP

Izraelska policija je prema navodima dnevnog lista « Haertz» počela istragu o aktivnostima izraelskih firmi u Iraku.Ne postoji međutim još uvijek zvanična potvrda o njihovim aktivnostima alini razlog da se sumnja u navode lista. Izraelski «specijalisti» su navodno izgradili kontrolne uređaje na aerodromu u kurdskom Irbilu, a izraelske elektrrofirme, kao npr. firma «Tadiran» su sudjelovale i u drugim tzv. «sigurnosnim projektima» u sjevernom Iraku. Poseban interes izraelske policije usmjeren je na aktivnosti firme čiji je vlasnik jedan čovjek koji ima dva državljanstva:američko i izraelsko. On je navodno Iraku isporučivao vrlo osjetljive sigurnosne uređaje. Izraelu je još i prije prebacivano da se direktno angažuje u Iraku, no te navode Jerusalem je stalno demantovao.Tako se tokom američke invazije govorilo da američke trupe podržavaju izraelski agenti, a nakon skandala u zatvoru Abu Ghraibu je kasnije smijenjena Janet Karpinski, inače brigadni general, izjavila da je srela najmanje jednu osobu koja se predstavila kao izraelski državljanin.

Izrael je već početkom 60. tih godina počeo sarađivati sa Kurdima u Iraku, jer su se oni smatrali ugroženim od strane iračkog režima. Kasnije su ti kontakti intenzivirani, posebno su razvijeni dobri odnosi sa legendarnim vođom Kurda Mustafom Barzanijem čiji su pripadnici milicije i tajne službe obučavani od strane izraelskih eksperata. Tek kada je iranski šeih postigao dogovor sa Bagdadom oko rješavanja pitanja Kurda, Izrael je smanjio svoj angažman u Iraku. Prisustvo Izraela u Kurdistanu odgovara strategiji bivše izraelske premijerke Golda Meir koja je glasila: «zbog neposredne blizine arapskih neprijatelja mora se oformiti pojas prijateljskih država ili grupa». Doobri odnosi Izraela sa iranskim šeihom, bili su najbolji primjer za to. Drugi motiv je međutim čisti profit.Izraelske vojne snage raspolažu velikim brojem vojnih stručnjaka koji svoje znanje žele unovčiti. Stoga je poslovne ljude iz ove zemlje moguće srsti svuda u svijetu: prije nekoliko godina bilo ih je dosta u južnom Sudanu gdje su bili angažovani u rudnicima zlata. Bilo ih je i u Libanu, te u Golfskom zaljevu. Politička računica, opravdani sigurnosni interesi i želja za profitom, bili su i ostaju glavna pokretačka snaga izraelskih aktiviteta «iza neprijateljskih linija». Zbog toga što ova tri motiva nije moguće gledati potpuno odvojeno, ostaje otvoreno pitanje da li će policiji zaista poći za rukom da tokom istrage pronađe dovoljno dokaza.