1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Da li izbjeglice donose bolesti?

Zvaničnici njemačkog zdravstvenog sektora zabrinuti su da će povećan broj izbjeglica koje pristižu prouzročiti i više zaraznih oboljenja. Mjesta za paniku, poručuju, ipak nema.

Dok se Njemačka priprema za novu sezonu gripe i dok se obnavljaju zalihe papirnatih maramica, vitamina i homeopatskih pripravaka, zvaničnici zdravstvenih institucija 16 njemačkih pokrajina u stalnom su kontaktu sa svojim kolegama na saveznom nivou. Naime, raste zabrinutost u vezi sa potencijalnim novim pacijentima - oko milion izbjeglica.

Stotine hiljada ljudi iz Sirije, Afganistana, Iraka, Eritreje, Pakistana i nekoliko balkanskih država, koji pristižu u Njemačku, sa sobom donose bolesti koje su posljedica dugogodišnjih konflikata u njihovim zemljama. Situaciju dodatno otežava činjenica da su izbjeglice sa Bliskog Istoka proveli sedmice, neki čak i mjesece, na izuzetno stresnom i napornom putu ka Europi, a za to vrijeme nisu imali uvjete za održavanje higijene, čime je dodatno narušeno i njihovo zdravstveno stanje.

Ipak, zdravstveni stručnjaci smatraju da je pogrešno bojati se širenja bolesti zbog velikog priliva izbjeglica, čak i ako u zemljama iz kojih dolaze nisu cijepljeni protiv bolesti i velike su mogućnosti da će oboljeti.

"Ne postoji sistemska veza između migracija i 'uvoza' zaraznih bolesti", kaže dr. Guenael Rodier, direktor europskog odjela Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). "Izbjeglice su najčešće izložene zaraznim bolestima koje su tipične za Europu, nezavisno od migracija".

Najbolje preventivne mjere protiv izbijanje bolesti među izbjeglicama, kako smatraju u WHO, je cijepljenje pridošlica i adekvatna zdravstvena njega, prema potrebi.

Deutschland Arzt untersucht Flüchtlingskind in Passau

Osnovni zdravstveni pregled izbjeglica

Ponegdje se pojavile pljuskavice i rubeola

Prema informacijama koje je DW zatražio od pokrajinskih ministarstava zdravlja u Njemačkoj, u nekoliko prihvatnih centra za izbjeglice došlo je do izbijanja raznih oboljenja. Zdravstveni zvaničnici ipak su uvjereni da se takve situacije mogu držati pod kontrolom.

"Do sada su se pojavile zarazne bolesti poput pljuskavica i rubeole, ali to su bolesti koje se svakako javljaju i u Njemačkoj, posebno u školama i vrtićima", tvrdi Christoph Söbbeler, glasnogovornik lokalne uprave u Arnsbergu, koja nadgleda izbjegličke centre na području Sjeverne Rajne-Vestfalije.

"Ne dižemo paniku oko toga, jer su to sve uobičajene pojave, ali ipak svi dobro znamo da moramo pažljivo pratiti zdravstvenu situaciju".

"Planirati unaprijed, misliti unaprijed i organizirati se unaprijed" je ključ za borbu protiv bolesti, dodao je on.

Pregledi, cijepljenja

Sjeverna Rajna-Vestfalija, koja graniči sa Nizozemskom i Belgijom, ove godine je primila više od 20 posto tražitelja azila. Baš kao i druge njemačke pokrajine, uključujući i gradove-pokrajine Berlin, Hamburg i Bremen, mora definirati vlastita pravila zdravstvene zaštite za izbjeglice prema posebnom saveznom zakonu što, između ostalog, smanjuje i medicinske troškove.

Pridošlice moraju proći osnovni medicinski pregled u prvim danima po dolasku u prihvatne centre. Liječnici vrše testiranja na specifične bolesti, sve u zavisnosti od pravila zdravstvene zaštite određene pokrajine. Sjeverna Rajna-Vestfalija tako, na primjer, testira izbjeglice na tuberkulozu, dok druge pokrajine, poput Bavarske, provjeravaju i moguće prisustvo HIV ili hepatitis B virusa.

Infografik Impfungen Ausgewählte Länder 2014 Englisch

Podaci WHO o procentu cijepljenja djece 2014. godine

Politika cijepljenja također varira od pokrajine do pokrajine, budući da Njemačka nema zakon o imunizaciji. Dok neke pokrajine, poput Sjeverne Rajne-Vestfalije, nude standardna cjepiva za prevenciju pljuskavica, rubeole i zaušnjaka u izbjegličkim centrima, njihovi susjedi u Donjoj Saksoniji uveli su te mjere u samo jednom prihvatnom centru.

Informacija o broju tražitelja azila koji su primili cjepivo nije objavljena, no, kako tvrde Söbbeler i ministri zdravlja u još četiri pokrajine, dosta onih koji su trebali cjepivo su ga i dobili.

'Glavna briga - zaštita izbjeglica'

Tražitelje azila u Njemačkoj trebalo bi promatrati kao "ugroženu skupinu", a ne skupinu "koja je potencijalna prijetnja javnom zdravstvu", smatra Andreas Gilsdorf, voditelj odjela za praćenje zaraznih bolesti na Robert Koch institutu, glavnom njemačkom centu za biomedicinu.

Infografik Impfungen Deutschland 2013 Englisch

Statistika o broju cijepljenje djece školskog uzrasta u Njemačkoj 2013. godine

Gilsdorf dodaje da zdravstvena zaštita u Njemačkoj ima jako uporište u vlastitom sistemu i stopi cijepljenja.

"Prvenstveno smo zabrinuti zdravstvenom zaštitom izbjeglica koje pristižu", kaže on ukazujući na potrebu brže registracije kao ključnog koraka ka adekvatnoj medicinskoj zaštiti.

Mogućnost da će biti potrebna cjepiva za dodatnih milion ljudi do sada nije predstavljala problem, budući da je glavna savezna institucija za reguliranje cijepljenja - Paul Ehrlich institut, potvrdila da famaceutske kompanije nisu najavile da ove godine očekuju nestašicu cjepiva.