1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Da li alternativna energija u BiH ima alternativu?

I dok u Evropi na svakom koraku postoje različiti oblici iskorištavanja alternativnih izvora energije, u BiH je ta oblast praktično prepuštena entuzijastima. Da li je solarna energija skupa?

Njemačka je svjetski prvak u solarnoj energiji, ispred Kine i Japana. Zbog sve veće potražnje, u Njemačkoj će se u slijedeće tri godine investirati sedam milijardi eura u gradnju novih tvornica solarnih elemenata.

Njemačka je svjetski prvak u solarnoj energiji, ispred Kine i Japana. Zbog sve veće potražnje, u Njemačkoj će se u slijedeće tri godine investirati sedam milijardi eura u gradnju novih tvornica solarnih elemenata.

Boris Valjevac, direktor firme Bemind iz Banjaluke, jedan je od rijetkih bh. biznismena koji je prepoznao potencijal alternativnih energija, odnosno resursa koji se nikad ne mogu istrošiti. Ali, nije baš sve tako lako i jednostavno: Tehnologija je skupa i energija iz alternativnih izvora, bilo energija Sunca, vjetra ili biomase je ekonomski neisplativa i nekonkurentna energiji dobijenoj iz klasičnih, prljavih izvora. Preduzeće Bemind je zajedno sa još tri firme iz RS uz podršku njemačkog Udruženja za tehničku saradnju, GTZ, formiralo klaster Solar Group u Banjaluci. Žele se baviti iskorištenjem solarne energije. Iako je Valjevac svjestan da se za sada to ne isplati, on je uvjeren da će solarna energija u budućnosti igrati sve veću ulogu i na ovim prostorima. „Gledajući u budućnost, mislim da se danas jako isplati ulagati u alternativne izvore i pritom ne mislim samo na solarnu energiju, nego i na energiju vjetra i druge alternativne energije“.

Država nedovoljno angažovana

U Njemačkoj već danas najveća postrojenja koja pretvaraju svjetlost u električnu energiju proizvode dovoljno energije za milijunski grad.

U Njemačkoj već danas najveća postrojenja koja pretvaraju svjetlost u električnu energiju proizvode dovoljno energije za milijunski grad.

Uz podršku njemačkog GTZ-a, razvojne agencije grada Banja Luka i Vlade RS, klaster Solar Group pokrenuo je pilot projekt postavljanja solarnih panela na jednu banjalučku osnovnu školu. Namjera je da paneli zadovolje potrebu škole za toplotnom energijom i djelimično za rasvjetom. Projekat je malen i relativno jeftin, ali Valjevac je uvjeren da će on doprinijeti da ljudi shvate prednosti solarne energije.

Valjevac je svjestan da se vlasti RS i BiH moraju aktivnije uključiti i kroz subvencije i olakšice motivisati firme i građane da u svoje objekte ugrađuju alternativne izvore energije. Takođe, oni računaju sa interesom EU i evropskih kompanija koje bi ulagale u BiH. „Mi kao klaster smo direktno zainteresovani za poslovnu saradnju sa strateškim parnerima iz zemalja u okruženju i Evrope, koji su u području korištenja alternativnih izvora energije odmakli mnogo dalje od nas“.

BiH nema novca za alternativnu energiju?

Profesor na Mašinskom fakultetu u Banjaluci Vid Jovišević jedan je od inicijatora pokretanja klastera Solar Group.

Profesor na Mašinskom fakultetu u Banjaluci Vid Jovišević jedan je od inicijatora pokretanja klastera Solar Group.

Profesor Jovišević priznaje da u BiH postoji veliko nerazumijevanje i nepoznavanje te oblasti. „U BiH to još uvijek nije prihvaćeno iz prostog razloga jer instalacija solarnih sistema zahtijeva velike investicije“, kaže on.

Međutim, dugoročno, to se veoma isplati jer se ne mora plaćati skupa električna energija, koja je iz dana u dan sve skuplja. Za grijanje vode u dvosobnom stanu potrebna je investicija od oko 3.000 evra. Energija se na solarnim panelima koji se postavljaju na krovovima zgrada, stvara i ljeti i zimi, a nije potrebno da vrijeme bude stalno sunčano, dovoljno je da ima svjetlosti. Zimi je ipak vodu potrebno dogrijavati jer paneli ne dobijaju dovoljno sunčeve energije. Na sličan način se može proizvoditi i električna energija, ali to zahtijeva i obimnija početna ulaganja. Svjetski je trend potraga za čišćim i ekološki prihvatljivijim izvorima energije, a svoj vagon u tom vozu kroz inicijative pojedinaca polako pokušava uhvatiti i BiH. Međutim, ukoliko se država i entiteti aktivnije ne uključe, ovaj i slični projekti neće zaživjeti, i BiH će i u ovoj oblasti idalje kaskati za ostatkom Evrope.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu