Da li će Priština preći „crvenu liniju“?

Osim spremnosti da o tehničkim pitanjima razgovaraju sa vlastima u Beogradu, kosovski zvaničnici još uvijek ne znaju o kojim temama će razgovarati. Zvanična Priština je to samo nazvala ’crvenom linijom’ ispod koje neće ni polaziti na najavljene razgovore. „Pitanje koje može biti dominantno za Republiku Srbiju je, možda, pitanje statusa, integracija, kako smo čuli još jednom, te unutrašnje uređenje. To je, međutim, crvena linija o kojoj Kosovo uopšte neće ni da čuje“, izjavio je predsjednik Kosova Fatmir Sejdiu.

Sa druge strane, premijer Tači tvrdi da će se tehnički razgovori sa Srbijom odvijati na nivou „međudržavne saradnje“. Isključio je mogućnost da će se sjevernom delu Kosovu dati specijalni status, kako se sve češće čuje. „Ni u kakvim okolnostima nećemo dozvoliti da se diskutuje o političkom statusu i teritorijalnom integritetu Kosova. Nezavisnost Kosova proglasili smo u skladu sa dokumentom Martija Ahtisarija. Dakle, i za Mitrovicu, baza je Ahtisarijev dokument“ rekao je kosovski premijer.

Predsjednik Skupštine Jakup Krasnići bio je još oštriji pa je izjavio da je „političko pitanje Kosova završeno u Beču“.

Odluka u rukama EU

Međutim, Beljulj Bećaj, politički analitičar iz Prištine, u izjavi za Dojče vele navodi da je njegov utisak „da su upravo neosnovane izjave kosovskih zvaničnika prešle tu crvenu liniju“. „Dosadašnji tok procesa o budućem dijalogu se odvija, bez njihovog fizičkog prisustva i saznanja šta se događa. Vjerujem da će oni koji su postigli sporazum oko Rezolucije o Kosovu biti i dalje faktor i odlučivati o formatu i sadržaju dijaloga. Premijer i predsjednik Kosova samo će potpisati sve što oni budu dogovorili a kasnije to proglasiti kao, tobože, njihovu veliku pobjedu.“

Istraživanje Kluba za spoljnu politiku i Fondacije za otvoreno društvo, pokazalo je da su najavljeni razgovori prihvatljivi za oko 60 odsto kosovskih Albanaca. Srbi i Albanci, na osnovu ovog istraživanja, jesu za to da sjever Kosova bude dio razgovora. Osim toga, tema bi trebali biti pitanje nestalih, sloboda kretanja i problemi Albanaca u Srbiji.

Autor: Refki Alija

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić