Da li će nakon Švajcarske i druge zemlje pooštriti Zakon o azilu?

Iz Švajcarske je u nedjelju (22.9.) upućen jasan signal. Iako je broj osoba koje traže azil u Evropi i takođe u Švajcarskoj najniži u posljednjih 20 godina,većina Švajcaraca se izjasnila za pooštravanje Zakona o azilu. Istovremeno su povećane i prepreke za strance koji nisu iz EU a koji žele raditi u Švajcarskoj. Naš brod je pun- čini se da Švajcarci šalju taj signal. Iako je u pozadini zakonske inicijative politički motiv vladajuće desničarske većine, namjera desno populističkog ministra pravosuđa Christopha Blochera uspješno je ostvarena jer je pogodio «žicu» Švajcaraca. 77 posto građana se boje otuđivanja, pokazali su najnoviji rezultati anketa. Oni koji su Švajcarsku u kojoj se zvanično govore četiri jezika smatrali za primjer otvorenosti prema svijetu, sada će morati preispitati taj svoj stav. Švajcarska u kojoj su od ukupnog broja stanovnika 20 posto stranci i dalje ima jako stabilnu privredu. Ta privreda je čak ovisna od stranih stručnjaka - od urara pa sve do hotelijera. Čak i stopa nezaposlenosti od svega tri posto ne može opravdati argument «Stranci nam uzimaju posao.» Trenutno raspoloženje u Švajcarskoj ipak ne predstavlja ništa toliko novo.I u dosadašnjim referendumima o pooštravanju zajkona o azilu je više od 70 posto Švajcaraca glasalo za. No, ovaj rezultat je ipak alarmantan jer signal iz Švajcarske u Evropi neće biti prešućen. Najvjervoatnije bi moglo doći do jedne vrste lančane reakcije prema motu: «kada je već Švajcarska pooštrila svoje zakone onda možemo i mi.» Stoga je sada neophodno da predstavnici zemalja Evrope još jednom sjednu za zajednički sto i osmisle zajedničku azilantsku i useljeničku politiku. Jer, ukloliko svaka zemlja bude kuhala svoju supu, kao što to sada čini Švajacarska i ukoliko se zemlje međusobno budu nadmetale u pooštravanju Zakona, onda humanitarna budućnost Evrope izgleda tmurno.