1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

„Dačić sindrom“ u RS-u

U RS-u preokret u formiranju vlasti. Petar Đokić, lider Socijalista dobio je ponudu života: premijersku poziciju ukoliko se priključi Savezu za promjene i „sruši“ Dodika. Međutim kapacitet je upitan. Onaj politički.

Prije samo par dana javnost je u premijerskoj fotelji u RS vidjela Marka Pavića, prvog čovjeka DNS-a, koji je tu funkciju praktično i dogovorio prije izbora sa svojim koalicionim partnerima, SNSD-om Milorada Dodika i Socijalistima Petra Đokića. Međutim istrajni da po svaku cijenu dobiju većinu u Narodnoj skupštni RS, Savez za promjene predvođen SDS-om ponudio je Petru Đokiću, lideru SP-a premijersku poziciju ukoliko napusti Dodika i priključi se Savezu. Tako bi čovjek koji je dobio svega pet mandata u Narodnoj skupštini RS mogao dobiti funkciju života.

SDS sa SP-om u budućnost

„Mi smo Petru Đokiću i Socijalistima ponudili mjesto predsjednika Vlade RS u budućoj skupštinskoj većini. Na njima je da razmisle. Otvoreni smo za sve osim razgovora sa SNSD-om. Sve radimo što možemo da RS dobije neku novu vlast, koja će definisati nove prioritete, sa društvom koje će krenuti u budućnost a ne biti zaglavljeni u prošlosti“, rekao je lider SDS-a Mladen Bosić.

Empfang Momcilo Krajisnik Srpska Kriegsverbrecher Verurteilt Sarajevo Rückkehr Bosnien Serbien

Haški osuđenik Momčilo Krajišnik, nakon povratka iz zatvora sve više se uključuje u politički život

Ofanziva Mladena Bosića uslijedila je, slučajno ili ne, netom nakon oštrih kritika od tzv. veterana Srpske demokratske stranke, gdje sjede ljudi za koje se vjeruje da još upravljaju ovom strankom iz sjene. Jedan od njih je Momčilo Krajišnik, bivši haški osuđenik, koji se nakon povratka iz Haga sve više uključuje u politički život. Vetarani su izborni rezultat SDS-a okarakterisali kao veliki gubitak i zatražili od rukovodstva SDS-a da podnesu ostavke na funkcije u stranci.

S druge strane Petar Đokić, pragmatično odgovara na ponudu SDS-a, navodeći da će o njoj odlučivati organi stranke. Za sutra (4.11.) je zakazan sastanak koalicije SNSD-DNS-SP u Brčkom gdje bi se, kako je najavljeno nakon posljednjeg sastanka u Zvorniku, trebali finalizirati pregovori oko formiranja vlasti.

Đokić sjedi na dvije stolice

„Ovaj trenutak treba posmatrati tako da su građani RS na izborima pokazali da žele da se neke stvari mjenjaju u politici i društvu. Smatram da je važno da se nastavi dijalog između svih stranaka a kakav će ishod biti, nije bitno, bitno je da se nastave razgovori“, rekao je lider SP-a, Petar Đokić.

Đokić je sada u poziciji u kojoj je, prije par godina, bio prvi socijalista Srbije Ivica Dačić. Dačić je balansirao između Demokratske stranke i Srpske napredne stranke, čiju je premijersku ponudu na kraju i dobio. S druge strane mnogi ne vjeruju da bi Đokić mogao pristati na ovakvu političku trgovinu, iako ne treba, kažu, zaboraviti ni njegov zahtjev od prije četiri godine, kada je nakon izbora insistirao na resoru MUP-a RS, kojeg nije dobio. Analitičari ne vjeruju ni da „Đokić ima političkog kapaciteta“ da vodi vladu u odnosima kakvi sada vladaju u Narodnoj skupštni RS.

„Mislim da je to neizvodljivo i da se radi o prepoznatljivim postizbornim kampanjama gdje je gola trgovina i prestrojavanje osnovni cilj. Bosićeva ponuda, ukoliko bi je i prihvatio... ta vlast bi bila previše razuđena i nestabilna. Đokić ne bi imao ni podršku u nekom javnom miljeu a njegovo prihvatanje značilo bi da se prodao“, kaže politički analitičar Đorđe Vuković.

Posljedice za državni nivo

Milorad Dodik Präsident Republika Srpska

Milorad Dodik: "Tvrde se mnoge stvari, za koje nema osnova!"

Ovdje ne traba zaboraviti dogovor Milorada Dodika i Dragana Čovića koji su potvrdili savez na državnom nivou i izvjesno je da bez SNSD-a i HDZ-a BiH vlasti na državnom nivou neće biti. Zbog toga se postavlja pitanje šta će se desiti sa državnim nivoom ukoliko Savez za promjene uspije formirati vlast u RS. Dodik smatra da su sva nastojanja Saveza i najave o formiranju vlasti, čija bi okosnica bio SDS, samo postizborna priča za javnost: „Dio javne scene živi na tome, čak i medijske a i opoziciona scena živi u cijelosti samo od toga. Tvrde se mnoge stvari, koje nemaju nikakvog osnova“, izjavio je Dodik.

Nakon izbora moglo se čuti da bi za funkcionalnu vlast bilo dobro njeno formiranje po tzv. vertikali , odnosno da iste stranke formiraju vlast na svim nivoima. Vuković kaže da je tako nešto nažalost teško očekivati u zemlji kakva je BiH: „Ozbiljne su šanse da ćemo nažalost imati krize i po horizontali i po vertikali. Jako će teško biti posložiti sve kockice, kako bi svi interesi bili zadovoljeni a s druge strane da budu kompatibilne vlasti na entitetskim i državnom nivou. U ovakvoj stranačkoj magli sve djeluje kao gatanje. Imamo i najave prelaska nekoliko poslanika u suprotni tabor što samo govori o političkim uvjerenjima i neprirodnim savezima koji se stvaraju“.

(Ne)funkcionalnost velike koalicije

Mostar Treffen Politiker

Mladen Bosić, predsjednik SDS-a pokrenuo je političku inicijativu vrbovanja Petra Đokića

Savez za promjene, koji čine Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP) i Narodni demokratski pokret (NDP), zajednički imaju 36 poslanika što je nedovoljno za formiranje parlamentarne većine (Narodna skupština ima 83 mandata op.a). Sa Đokićevih pet poslanika, Savez bi imao 41 mandat. Zbog toga je za danas (3.11) zakazan sastanak SDS-a sa radikalima Dragana Đurđevića koji ima jedan mandat u koaliciji sa DNS-om.

„Ne mislimo da smo mi ti koji treba da odlučujemo o budućem sastavu vlade ali se nekako namjestilo da mi imamo tog 42. poslanika. Ne želimo da budemo puki matematički broj ali tamo gdje bude 42 poslanika i više, SRS će biti na toj strani“.

Ukoliko pridobiju mandate SP-a i SRS-a, Savez za promjene bi imao većinu od labavih 42 poslanika pa je izvjesno da bi u tu koaliciju ušla i SDA, koja u skupštini ima pet poslanika, ali i kojoj bi više odgovarala saradnja sa Savezom za promjene. Međutim ta koalicija imala bi, zajedno sa podkoalicijama, ukupno devet parlamentarnih stranaka, tako da mnogi sumnjaju u njenu funkcionalnost.