1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Džamije u novom arhitektonskom ruhu

Islamski vjerski objekti izazivaju snažne emocije, kao na primjer gradnja velike džamije u Kelnu ili pak zabrana gradnje minareta u Švajcarskoj. Jedna izložba pak pokušava da približi arhitektutu i tradiciju džamija.

default

Džamija u Kelnu

Mustafa Pinarci iz tursko-islamskog kulturnog udruženja Dijamet maloj grupi posjetilaca ponosno pokazuje unutrašnjost džamije u Eslingenu koja je još u gradnji. No, oni postavljaju konkretna pitanja: „Ko finansira gradnju džamije?“, ili „Zašto se gradi odvojeni dio na kojem mogu da se mole žene?“. Mustafa Pinarci pokazuje listu donatora i polako objašnjava da se gradnja finansira putem dobrovoljnih priloga.

Međutim, posjetioci, a prije svega žene, reaguju sa zaprepašćenjem objašnjenjem vodiča kroz džamiju da se žene zapravo ne mole zajedno s muškarcima. „U pojedinim položajima tokom molitve žene uznemiravaju muški pogledi“, kaže Pinarci.

Prije ove džamije su posjetioci bili na izložbi "kubus ili kupola" u Štutgartu. „Od 2009. se u Njemačkoj gradi 120 novih džamija, a već postoji 2.000 prostorija za molitve i okupljanje i druženje muslimana“, govori jedna od kustoskinja izložbe Valeri Hamerbaher.

Sloboda graditelja

Zapravo je potrebno veoma malo da se izgradi jedna muslimanska Božija kuća. U vrijeme proroka Muhameda to je bio prostor odgrađen zidovima i pokriven palminim lišćem. A do danas skoro da ne postoji pravilo po kojem bi trebalo da se grade džamije. Sa izuzetkom kible, odnosno zida koji gleda u pravcu Meke. Ostalo je sloboda graditelja.

Na izložbi u Štutgartu moglo se vidjeti 30 primjera iz cijelog svijeta – od 60-ih godina prošlog vijeka do danas.

„Moderne arhitekte se nisu pridržavale klasične forme gradnje džamija sa stubovima i kupolama, već su radili po ličnom nahođenju“, objašnjava dalje Valeri Hamerbaher. A jedan primjer koji ide u prilog tome jeste i Džami Džamija u Ankari. Arhitekta Čengiz Bektaš izgradio ju je po nalogu vojske, a džamija više podsjeća na bunker. Sa ravnim krovom i minaretom koji je takoreći „naslonjen“ na džamiju.

U glavnom gradu Holandije, Amsterdamu, izgrađena je multifunkcionalna zgrada. Na 1.600 kvadratnih metara su dvije velike molitvene prostorije, kao i prostorije za administraciju. A tokom gradnje džamija bilo je neophondo uzeti u obzir i interese dvije zajednice: marokanske i turske.

Moscheeausstellung Stuttgart

Švajcarsko rješenje...

A nakon zabrane gradnje minareta u Švajcarskoj, jedan ciriški arihtektonski biro predlaže novu formu koja izostavlja minaret. I onda kako dolazi noć, na soliteru se pojavljuju svjetlosni obrisi minareta. I tako novo vrijeme donosi i nove izazove, ali i moguća rješenja. A jedan 25-godišnji student, posjetilac izložbe, raduje se da se i oni koji nisu muslimani širom svijeta interesuju za islam i gradnju džamija. „To može da doprinese lakšem rušenju predrasuda i nerazumijevanja“, smatra on.

Autori: Kristina Bajert / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović