1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Džamija u austrijskom Lincu – sagrađena od bosanskog kamena

Prva bosanskohercegovačka džamija u Austriji predstavlja veliki korak u etabliranju islama u austrijskom društvu. Članovi udruženja Nur sa otvorenjem računaju krajem ove godine.

„Mi moramo biti svjesni činjenice da se Austrijanci još uvijek privikavaju na nas muslimane, i mislim da im treba dati vremena. Moguće je da većina njih ni danas ne bi imala ništa protiv gradnje džamije sa munarom, ali možda je to bolje uraditi za nekoliko godina, kada će to biti sasvim normalno i kada neće biti ništa izazovno“, počinje svoj osvrt na izgradnju prve bosanskohercegovačke džamije u Austriji profesor Rasim efendija Zahirović, spominjući ono oko čega se prilikom planiranja ovog projekta gotovo najviše razgovaralo: o pitanju da li će se džamija u Lincu graditi sa ili bez minareta.

U konsultacijama sa gradonačelnikom glavnog grada austrijske pokrajine Gornja Austrija, odlučeno je ipak da se gradnja minareta ostavi za godine koje dolaze, a da je u međuvremenu mnogo korisnije domicilnom stanovništvu pružiti priliku da upozna običaje i tradiciju muslimanske bh. zajednice u ovom austrijskom gradu. „Ja sam lično razgovarao sa gradonačelnikom i on osobno nema ništa protiv toga da se gradi i munara, ali mi je objasnio da se boji neke negativne reakcije. Ako bi se takvo što desilo, onda od svega ne bi imao ništa ni grad, a ni mi kao zajednica. Mi smo se po tom pitanju potpuno razumjeli, a džamija će, ako Bog da, dobiti i munaru, treba samo pustiti da i vrijeme uradi svoje. Važno je da mi budemo otvoreni, da se družimo sa našim komšijama i da im pokažemo da smo dobri i čestiti sugrađani“, kaže efendija Rasim Zahirović.

Dizajn nove džamije u Lincu

Planirana bez minareta

Jedini objekat koji je i definisan kao džamija

Džamija na čijem se planiranju i izgradnji radi gotovo deset godina, krajem 2012. konačno bi mogla biti otvorena i stavljena u upotrebu. Biće to prva džamija u Austriji čiju je izgradnju iniciralo i finansiralo jedno bosanskohercegovačko udruženje i ujedno jedini bosanskohercegovački vjerski objekat koji je i zvanično definisan kao džamija, a ne kao udruženje, objašnjava i predsjednik udruženja Nur iz Linca, Elvis Mutapčija.

„Sa arhitektonske strane nama je bilo bitno da se jednostavno radi o jednom lijepom elementu, koji će se fino uklopiti u okolinu. Džamija se nalazi u gradu, naš arhitekta Ibrahim Šahinpašić je i to uzeo u obzir, a uvijek smo pri planiranju imali na umu da nas taj objekat predstavlja. To je veoma otvoren objekat, sa puno stakla, sa puno modernih elemenata, ali i sa puno tradicionalne kaligrafije. Bila nam je važna ta mješavina tradicionalog i modernog“, objašnjava Mutapčija.

Elvis Mutapčija

Elvis Mutapčija

I još je jedna stvar bila od posebnog značaja, a to je da se na džamiji i u džamiji nađe i „nešto iz Bosne“, dodaje Mutapčija. Tako je kupolu i stolariju na objektu radila građevinska kompanija iz Sanskog Mosta, dok je kamen kojim je cijelo zdanje obloženo, tradicionalna i visokokvalitetna jajačka sedra iz rijeke Plive. „Tako da je u tu džamiju zaista ugrađen dio Bosne“, šali se Elvis Mutapčija, predsjednik udruženja Nur iz Linca.

Imati obzira prema komšijama je bitnije od minareta

Što se tiče izgradnje minareta, i Mutapčija je takođe mišljenja kako je zapravo mnogo bitnije imati obzira prema komšijama i njihovim navikama te imati sluha za duh doba u kojem se živi. „Minaret je na džamiji nekada bio nešto funkcionalno i služio je da bi se ljudi lakše i brže obavijestili da je vrijeme za molitvu. Danas imamo mikrofone, mobitele i dodatne programe koji nam tačno kažu kada trebamo obavljati molitvu, znači mi ne smijemo zaboraviti da smo savremeni i da je to što smo pristali na kompromis da se džamija za sada gradi bez munare, takođe signal i poruka društvu u kojem živimo“, kaže Mutapčija.

Tako je Mutapčija konačnim izgledom džamije potpuno zadovoljan, baš kao i njen efendija, profesor Rasim Zahirović. „Na objektu imamo sa obje strane po pet prozora, koji simboliziraju pet molitvi koje se obavljaju u toku jednog dana. Ta petica stoji i za pet stubova islama, nju takođe imamo i na stropu, predstavljenu u staklenoj kupoli i još četiri okrugla staklena otvora. Ono što posebno daje pečat ovome objektu kao vjerskom jeste polumjesec na kupoli i to nam je jako drago“, kaže Zahirović.

Linz panorama

No svakako da se i dalje treba raditi na etabliranju islama u austrijskom društvu, dodaje Zahirović, tim više jer su za to u Austriji postavljeni i dobri temelji. „Mi imamo zakon iz 1912. godine koji pripadnicima islamske vjeroispovijesti garantuje jednaka prava, kao i pripadnicima svih drugih vjeroispovijesti. Do sada se, međutim, jako malo radilo na implementiranju tog zakona. Niko još, na primjer, nije postavio zahtjev da se dozvoli javno učenje ezana (poziv na molitvu). A da bi se to omogućilo, taj zahtjev se mora naći pred austrijskim parlamentom. Pred nama je dakle još dosta posla i mi na tom zakonu tek trebamo raditi. Istovremeno, nama je i kao muslimanima dužnost da budemo korisni i dobri članovi društva u kojem živimo, i kada se tako predstavimo, onda će i društvo, vjerujte, drugačije gledati na naše zahtjeve“, kaže efendija Rasim Zahirović.

Autor: Emir Numanović

Odgovorna urednica: Marina Martinović