1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Déjà-vu za Srbe i kosovske Albance

„Stanovnike Bengazija niko bolje ne razumije od Albanaca“, piše „Koha Ditore“, a prenosi „Neue Zürcher Zeitung“. Mnoge Srbe i kosovske Albance izvještaji iz Libije podsjećaju na vlastitu prošlost. Razlika je u pogledima.

Kosovske izbjeglice na putu za Albaniju. (April 1999. godine)

Kosovske izbjeglice na putu za Albaniju. (April 1999. godine)

„Ponovo je počela „humanitarna intervencija“ kako bi civili bili spašeni od vlastrodršca. Ponovo se komentatori spore o tome da li se bombama želi sa vlasti svrgnuti diktator. Vojnu akciju u Libiji kosovski Albanci i Srbi gledaju na sasvim drugačiji način“, piše Andreas Ernst u listu Neue Zürcher Zeitung“ i dodaje: „Grmljavina francuskih miraža podsjeća kosovske Albance na početak bombardovanja Srbije i kraj Miloševićeve ere. Sa druge strane, u Beogradu se održavaju demonstracije na kojim se osuđuje vojna intervencija. Gadafi je bio prvi koji je poslije kosovskog rata podržao obnovu Srbije“.

Bombardovani voz kod Leskovca je okrakaterisan kao kolateralna šteta.

Bombardovani voz kod Leskovca je okrakaterisan kao kolateralna šteta.

„Opoziciona Demokratska stranka je također protiv intervencije. Vladajuća koalicija oko predsjednik Tadića je suzdržana. Iskustva iz kosovskog rata se skoro i ne spominju. Zahvaljujući istragama Haškog tribunala za ratne zločine znamo da je do najvećeg protjerivanja i masakra na Kosovu došlo nakon vojne intervencije, kada su Miloševićeve snage za vrijeme bombardovanja izgubile svaki obzir. Tako je ta vojna akcija u prvom trenutku dovela do katastrofe koju je željela spriječiti. Ostaje da se nadamo da događaji u Libiji neće u javnost vratiti sjećanje na tu činjenicu“, nada se Andreas Ernst u listu „Neue Zürcher Zeitung“.

Prisilni povratak Roma u Srbiju i Makedoniju

Ured za strance u Hamburgu planira da do četvrtka u Srbiju i Makedoniju prisilno vrati sedam romskih familija, što je oko 50 osoba. Tim povodom je Mirko Knoche, novinar lista „Junge Welt“ razgovarao sa Mehmedom Yildizom, glasnogovornikom kluba poslanika Lijeve stranke za pitanja migracije u hamburškom parlamentu.

Protesti Roma protiv prisilnog povratka. Na slici su Romi na demonstracijama u Essenu 2002. godine.

Protesti Roma protiv prisilnog povratka. Na slici su Romi na demonstracijama u Essenu 2002. godine.

„Njemačka ima posebnu odgovornost prema Romima, jer su njemački fašisti u Drugom svjetskom ratu ubili nekoliko stotina hiljada Sinta i Roma“, kaže Yildiz i dodaje: „Savezna Republika Njemačka je svojom vanjskom i ratnom politikom ubrzala raspad Jugoslavije čime su Romi u regionu dovedeni u katastrofalnu situaciju. Njihov progon sa Kosova je direktno povezan sa njemačkim učešćem u NATO-ovim zračnim napadima na Srbiju i Kosovo. Romi trebaju perspektivu u Njemačkoj. U Srbiji, Makedoniji i ostalim bivšim jugoslovenskim zemljama postoji „anticiganizam“. To se tvrdi i u izvještajima Amnesty Internationala i Human Rights Watcha u kojim se govori o zlostavljanju, ubistvima, nasilju i brutalnosti pripadnika policije“, kaže Yildiz.

On kaže da je u Hamburgu u opasnosti 4.200 izbjeglica koje imaju tzv.“duldung“ ili trpljeni boravak. To znači da ove osobe iz tehničkih razloga ne mogu ostati u inostranstvu jer im nedostaju potrebni dokumenti koji bi im mogli zamijeniti pasoš ili odbijaju da se vrate u zemlju porijekla.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić