"Dželati i njihove sudije"

”Protiv dvojice ljudi na čijim rukama je krv na stotine ubijenih biće vođen prozes i postavlja se pitanje hoće li to služiti pravdi? Pred sudom u Hagu je Slobodan Milošević, a u Bagdadu je pred specijalnim iračkim sudom podignuta optužnica protiv Sadama Huseina. Obojici protiv genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, Srbinu za ratove u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu između 1992 i 1999 godine, a Iračaninu u vezi sa ratovima protiv Irana, protiv Kuvajta kao i zločine protiv vlastitog naroda (Kurda i Šiita).

Suđenje protiv 62-godišnjeg Miloševića je višestruko, kao naposlijetku ove sedmice, koje je odloženo zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja. Glavni proces protiv Sadama Huseina će početi naredne godine. Oba procesa naglo otvaraju pitanje, dokle će trajati ova dva pojedinačna slučaja.

Najmanje je problematično primjenjivo pravo: presuda će biti donesena na osnovu iračkih zakona dopunjenih međunarodnim pravom koje je jedina osnova za rad Haškog tribunala. Dijelovi iz međunarodnog krivičnog prava koje je primjenjivano u procesima u Nirmbergu i Tokiju su u proteklim desetljećima kroz presude UN-ovog tribunala za Jugoslaviju i Ruandu postali precizniji. Nacionalni sudovi širom svijeta ovo pravo danas uzimaju kao mjerilo.

Posebno malo uspjeha će imati Sadam Husein kao prije toga Milošević sa ciničnim upozorenjima prvog dana pojavljivanja na sudu. On je naposlijetku bio predsjednik države i stoga uživa imunitet. Položaj ne štiti od odgovornosti, što je već poznato iz Nirnberškog procesa.

Još uvijek je sporno, dali je za parvosuđe bolje da se diktatorima sudi pred nacionalnim ili međunarodnim sudovima, što nije samo filozofsko pitanje.

U svakom slučaju, tok i ishod ova dva procesa neće biti samo pisanje posljednjeg poglavlja biografije dvojice zločinaca nego će odrediti značaj budućnosti međunarodnog prava”.