1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Cvijeće umjesto betona

Njemački predsjednik Christian Wulff otvorio je ovoga petka u Koblenzu ovogodišnju izložbu vrtlarstva. Još od početka 20. vijeka takve izložbe su dio kulturnog života Njemačke.

default

Zastave izložbe u Koblenzu - BUGA Koblenz 2011.

Nakon Drugog svjetskog rata, izložbe vrtlarstva u Njemačkoj su također služile kao poticaj da se gradovi, koji su za vrijeme rata bili porušeni, ozelene i urede. Za ovogodišnju izložbu njemačka savezna zemlja Porajnje-Falačka, grad Koblenz i drugi sponzori su investirali cijelih 102 miliona eura. Koblenz će tako, prema mišljenju mnogih, iznova procvjetati jer će izložba vrtlarstva, pored svojih ozelenjenih prostora, u narednih šest mjeseci posjetiocima ponuditi i brojne turističke atrakcije.

Bildergalerie Bundesgartenschau

Cvijeća dokle vam pogled dopire. Njemački car Wilhelm Prvi bi svojedobno zaneseno gledao u vrt ispred dvorca u kojem bi odsjedao. Neuredni prostor, na kojem su donedavno bili parkirani autobusi i automobili, u međuvremenu je preuređen u reprezentativni park sa bujnim zelenilom i cvijećem. „Poznavala sam Koblenz i ranije. Bio je oronuo. Sa puknutim betonskim pločama na obali…ali sada su i najveći skeptici mišljenja da će Koblenz od toga profitirati“, kaže Christiane Gandner, koja je kao glasnogovornica u organizacionom timu četiri godine sudjelovala u pripremi izložbe, čiji moto glasi „Koblenz se mijenja“. Izložbu će, kako se očekuje, od 15. aprila do 16. oktobra posjetiti oko dva miliona ljudi.

Njemački ćošak

Flash-Galerie Rheinland-Pfalz Koblenz Deutsches Eck

Njemački ćošak: mjesto na kojem se rijeka Mosel ulijeva u Rheinu

Izložbeni prostor je najprije magično privlačio zeke, koji su tu grickali biljke, a potom i vrane koje su se bile "nameračile" na tek procvjetale tulipane. No, organizatori izložbe su reagirali tako što su formirali ptičji stražarski personal: „Ovo je jedan pustinjski soko, Harris Hawk, koji dolazi iz pustinja srednje i sjeverne Amerike. Već njegovo prisustvo je tu dovoljno da vrane znaju: Ovdje nemamo šta da tražimo“, kaže s ponosom Walter Zeil, koji sa svojim pticama patrolira tim prostorom.

Posjetioci će u Koblenzu imati priliku da vide mnogo toga. Put od dvorca vodi do zelenilom bogate promenade na rijeci Rajni, prolazi pored bazilike, muzeja, skulptura i drugih pozornica duž – kako Nijemci kažu – Njemačkog ćoška. Tu se naime rijeka Mozel ulijeva u Rajnu.

Flash-Galerie Bundesgartenschau 2011 Koblenz Luftbild Koblenz

Pogled "odozgo": grad Koblenz i rijeka Rheina

A preko Rajne se proteže žičara. Njena posebno omiljena gondola je ona sa brojem 17. Jedan od posjetilaca kaže:

„To je jedina gondola, koja ima stakleno dno, tako da se odozgo mogu vidjeti teretni brodovi, koji plove Rajnom, i ono što oni prevoze.“

A ko ne želi u gondoli da gleda prema dolje, već kroz prozor, onda mu se otvaraju vidici prema planini Eifel i njenim vulkanskim brdima....

Cvjetanje je doživljaj

Karin Beck i njen muž Peter, penzioneri iz Koblenza i ljubitelji kaktusa, brinu se o vrtovima sa tropskim rastinjem. Njima je dodjeljena funkcija kumstva nad takvim vrtovima. Karin je fascinirana cvjetanjem. O tome kaže: „Cvjetanje je doživljaj. Nešto što je posebno lijepo. Imali smo kaktuse prekrivene snijegom, a oni su ipak procvjetali. Nevjerovatno.“

Baštovan i florista Friedemann Haug gleda u biljke i u nebo: „Bilo bi bolje da smo imali malo više kiše u martu, no i to što je palo je bilo dovoljno ta trava zazeleni i da biljke niknu.“

Deutschland Bundesgartenschau BuGa 2011 Festung Ehrenbreitstein

Pogled na tvrđavu Ehrenbreitstein

Posjetioci koji ne žele samo da vide cvjetno blago, mogu na brdu obići i impozantnu tvrđavu Ehrenbreitstein, koja je restaurirana. Tu se nalaze tragovi Kelta, Germana i Rimljana koji su se tu naselili prije 5.000 godina. A onaj ko je na kraju umoran, taj može uživati u zalasku sunca i možda čak i prenoćiti na brdu. Pretpostavka je da u konačištu tvrđave nađe jedan slobodan krevet.

Autori: Karin Jäger / Senad Tanović

Odg. urednica: Marina Martinović