1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Crveni od stida

Izvještaj Organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International o mučenju, te pomirenje u srednjoistočnoj Europi neke su od tema u štampi na njemačkom jeziku.

default

Migranti na grčkoj granici

„I dalje je zastrašujuća tendencija da se mučenje opravdava nacionalnom sigurnošću. Američki 'rat protiv terorizma' u tom smislu je imao bez sumnje fatalne posljedice. Trag mučitelja i njihovih nalogodavaca ide sve do Bijele kuće. Njihov najlošiji primjer pokazuje: ljudska prava se ne gaze nogama samo u diktaturama. Amnesty u svakom slučaju zaslužuje podršku u kampanji protiv mučenja, kako u diktaturama, tako i u navodno sigurnim zemljama“, piše Neue Osnabruecker Zeitung.

„Nijemci doduše dan za danom čitaju o izbjeglicama na vanjskim granicama EU koje uniformirana lica na grčko-turskoj i na španjolsko-marokanskoj granici tjeraju batinama. Ali to je daleko, nevidljivo, nečujno i za prosječnog Nijemca nedostupno. No onda se može pročitati kako Amnesty International torturu, prema ljudima koji ne žele ništa drugo nego doći u Europu, osuđuje kao mučenje. Onaj ko se još može stidjeti, taj će se crveniti“, komentira Berliner Zeitung.

Syrien Kinder Folter Mißbrauch Fesselspuren Fesselung Haft

Ljudska prava se gaze nogama, ali ne samo u diktaturama

Približavanje susjeda

Političari u srednjoistočnoj Europi teško se nose sa suštinskim približavanjem u njihovim zemljama piše Neue Zuercher Zeitung osvrćući se na jednu incijativu koja zahtijeva obostrano pomirenje i poštovanje susjeda.

„Kada smo odlučili da se međusobno ignoriramo?“ pita se rumunski novinar Lucian Mindruta u jednoj šestominutnoj video poruci usmjerenoj prije svega publici iz srednje Europe u Europskom parlamentu u Briselu. Grupa od skoro 40 mladih iz Rumunije, Srbije, Slovačke, Ukrajine i Mađarske skupa sa predstavnicima civilnog društva diskutirala je (u Briselu - op. red.) o pomirenju i približavanju njihovih zemalja i etničko-kulturnih zajednica unutar njihovih država. Mindruta na tečnom engleskom ljutito govori o tome da se u Rumuniji skoro uopće ne čitaju mađarski autori, a u Mađarskoj rumunjski, dok se redom čitaju američki autori. On zahtijeva da se susjedi u Srednjoistočnoj Europi – primjerice Rumunija i Mađarska – bolje upoznaju daleko od obostranih stereotipa i antagonizama koje šire i instrumentaliziraju političari. 'Kada smo odlučili da je za obje zajednice najbolje ignorirati ono dobro u drugoj?', pita se Mindruta“, piše Neue Zuercher Zeitung.

„Susjedi u srednjoistočnoj Europi se teško nose sa njihovom zajedničkom istorijom. To se nije promijenilo ni sa prijemom većine ovih zemalja u EU“, ocjenjuje ovaj list i nastavlja: „U srbijanskoj pokrajini Vojvodini pokrajinska vlada pokušava posljednjih godina programom nazvanim 'Tolerancija' djelovati protiv antagonizama između više od 20 različitih etničkih grupa. U okviru tog projekta se piše i o istoriji. Tako knjiga istorije o multietničkoj Vojvodini služi kao osnova za kviz 'Koliko se poznajemo'. U okviru tog kviza učenici srednjih škola mogu provjeriti svoje znanje o Vojvodini. Tako je napisan multikulturalni udžbenik istorije u kojem se pazi na izbalansiranu prezentaciju historijskih dešavanja i ličnosti, a on je pri tome i višejezičan. Tako su imena mjesta pisana dvo ili trojezično, kao i imena ličnosti i pojedinih literarnih djela. To bi kod mladih trebalo doprinijeti svjesnosti o multikulturalnosti za razliku od onoga na što nailaze u 'nacionalnim' udžbenicima istorije“, piše NZZ.