1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Crnogorski san o nafti

Dosadašnja istraživanja pokazala su da u podmorju Crne Gore ima gasa, ali da do „naftne žile“ tek treba doći. Da li će Crnogorci postati šeici? I - ako se dođe do nafte - da li će i građani profitirati?

Crnogorska Vlada objavila je da će u septembru biti raspisan tender koji će biti otvoren devet mjeseci i da će se na njemu prijaviti dvadesetak renomiranih kompanija. Pomoćnik crnogorskog ministra ekonomije Vladan Dubljević za Dojče vele kaže da je realno očekivati da se do nafte dođe, jer je, kako ističe, već sada nesporno da je jadranski basen plodno naftonosno polje. „Ne bismo radili taj posao da ne smatramo da se u crnogorskom podmorju nalaze ležišta ugljovodonika. Poznato je da Hrvatska posjeduje velika komercijalna ležišta gasa, u Italiji su takođe otkrivena velika ležišta i gasa i nafte, u Albaniji proizvodnja nafte traje već 20-30 godina“, nabraja Dubljević.

Sjedište Gazproma u Moskvi

Gazprom na osnovu procjena o naftnim nalazištima u BiH, procjenjuje i da ih ima u Crnoj Gor

Prema „Strategiji razvoja energetike Crne Gore“, koja se bazira na geološkim procjenama, rezerve nafte u crnogorskom podmorju procijenjene su na sedam milijardi barela, dok se rezerve prirodnog gasa procjenjuju na čak 425 milijardi kubnih metara. Kako se vrijednost četiri nalazišta nafte u Bosni i Hercegovini procjenjuje na 27 milijardi dolara, u ruskom „Gazpromu“ smatraju da se u sjevernim dijelovima Crne Gore možda može doći do naftne žile.

Naftne mrlje

U periodu od 1950. do 1991. godine u Crnoj Gori je izvedeno 17 istražnih bušotina, a u svima njima je praktično utvrđena pojava gasa i nafte. Najznačajniji naftonosni potencijal utvrđen je kod Ulcinja, te u podmorju Boke Kotorske. Ali, tadašnja tehnologija nije omogućavala dublji prodor u utrobu zemlje, koji bi dao željene rezultate.

Na bušotini koja se nalazila u moru sjeverozapadno od Budve, nafta je potekla, ali je nije bilo u komercijalnim količinama, tako da eksploatacija nije ni počela. Udružene jugoslovenske naftne kompanije osamdesetih godina prošlog vijeka bušile su u Valdanosu kod Ulcinja do dubine od 5.309 metara. Na toj bušotini stavljen je čep, oko kojeg se često mogu vidjeti naftne mrlje.

Efekti tek za pet godina?

Ekonomski ekspert Zarija Pejović kaže za DW da, dok se čeka čudo i da potekne nafta, prioritet za Crnu Goru treba da bude izrada programa njene finansijske konsolidacije, te podsticanja proizvodnje i zaposlenosti. „Čak i ako se rezerve nafte otkriju, imaćemo vjerovatno nastavak vladanja ovog režima sličnog bliskoistočnim režimima. Ne vjerujem, dakle, da će se to nešto značajnije odraziti na životni standard građana Crne Gore”, dodaje Pejović.

Naftna pumpa

Eksploatacija nafte neće imati učinka na životni standard građana Crne Gore

U crnogorskoj vladi već je isplanirano da će ta zemlja od naftnih kompanija ubirati 70 odsto njihovog profita na godišnjem nivou kroz unaprijed definisane naknade i poreze. Veći prihodi očekuju se za pet godina, odnosno oko 2017. godine kada, uostalom, stiže na naplatu najveći broj kredita kojima je aktuelna vlast u prethodnih nekoliko, i posebno u ovoj godini, veoma zadužila Crnu Goru i sve njene građane.

Autor: Mustafa Canka

Odgovorna urednica: Marina Martinović