1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Crnogorski geto milijunaša

Metamorfoza Boke kotorske od nekadašnje vojne luke s ratnim brodovima do luke s luksuznim jahtama je tema o kojoj pišu njemačke novine. Piše se i o ponovnom povećanom broju zahtjeva za azil iz Srbije i Makedonije.

Crnogorska obala

Crnogorska obala privlačna bogatašima

Süddeutsche Zeitung (SZ) se u svome tiskanom izdanju ovoga četvrtka (17.11.) osvrće na činjenicu da se, nakon što je krajem 2009. uveden bezvizni režim za Srbiju i Makedoniju i ove, kao i prošle jeseni, bilježi znatno povećan broj zahtjeva za azil iz tih zemalja. Riječ je, kako navodi SZ pozivajući se na interno izvješće njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova, uglavnom o Romima i pripadnicima drugih manjina.

Romi u Srbiji

Mnogi Romi iz Srbije i Makedonije pred zimu zatražili azil u EU

"Dok je u srpnju stiglo blizu 190 zahtjeva, u listopadu ih je bilo već oko 1.200, s tendencijom rasta. Samo u prvom tjednu u studenom je primljeno još 430 novih zahtjeva, kako se navodi. Srbi time ponovno čine najveću skupinu potražilaca za azil, ispred Afganistanaca i Iračana - kao i prošle jeseni. Uredi za azil se žale na veliku zloporabu bezviznog režima. Jer ti migranti gotovo da nemaju šansu da dobiju azil, tek svakom 200. se priznaje status izbjeglice", navodi SZ.

Ovaj list tako prenosi navode Amnesty Internationala da Romi u spomenutim državama žive u ekstremnom siromaštvu te da su izloženi diskriminaciji. SZ ujedno podsjeća da diskriminacija sama po sebi ne predstavlja dovoljan zakonski razlog za dobivanje azila. "Bezvizni režim je balkanske zemlje ustvari trebao uže povezati s EU-om. U međuvremenu, međutim, pojedine EU zemlje prijete ponovnim uvođenjem viza. A ukidanje bezviznog režima bi bio poraz za vlade u Beogradu i Skopju", piše SZ.

Parking za luksuzne jahte

SZ također donosi priču o metamorfozi crnogorske Boke kotorske u protekle četiri godine i o tamošnjem "getu milijunaša", kako ovaj list naslovljuje članak. SZ u tome članku napominje da je Crna Gora kao ljetovalište još prilično nepoznata te da je dosad u zapadnom svijetu tek među skupljačima poštanskih karata bila poznata.

Boka Kotorska

Boka Kotorska

Naime, za vrijeme austrougarske vladavina na crnogorskom teritoriju, tamo stacionirani austrougarski vojnici su često "s granice" slali poštanske karte svojim najmilijima. Zbog te autentičnosti i lijepih motiva, te poštanske karte su danas veoma popularne i cijenjene među kolekcionarima.

Proteklih godina od neovisnosti je, međutim, jedna druga skupina "otkrila" crnogorsku obalu - svjetski bogataši. Opisujući luku u Boki kotorskoj, SZ navodi da su u Tivatu, odnosno tivatskom zaljevu, "za vrijeme Titove ere i poslije građeni i popravljani ratni brodovi i podmornice. Danas tu uplovljavaju luksuzni brodovi. Jer Tivat je postao parking za luksuzne jahte."

Tivat iliti "Munkistan" u balkanskom Monacu

"Bio je to milijarder Peter Munk, kojemu je dok je 2006. helikopterom preletio iznad vojnog područja pri pogledu na zahrđale brodove, bacače raketa i naftne mrlje sinula ideja. Munk, osnivač najvećeg proizvođača zlata na svijetu Barricka, posjeduje jahtu i poznaje problem da u Sredozemnom moru polako postaje tijesno za sve one

Grade se luksuzni apartmani

Grade se luksuzni apartmani

privatne goleme brodove. I tako je tadašnjem premijeru Milu Đukanoviću predložio posao: za nepoznati milijunski iznos (brojka se kreće između tri i 152 milijuna eura) kupio je od države taj areal i obećao velike investicije kako bi ratnu luku pretvorio u luksuznu marinu za 'super-bogataše'. Od tada je uloženo nekoliko stotina milijuna eura, a luka, koja se sada službeno zove Porto Montenegro, među insajderima se naziva 'Munkistan'. Taj kompleks je u protekle četiri godine doživio znatnu metamorfozu. Dodatno uz novi lučki kompleks je Munk dao izgraditi neku vrstu milijunaškog i bogataškog geta, koje bi od Tivata trebalo napraviti Monaco Balkana", piše SZ, osvrćući se pritom na luksuzne apartmane koji su izgrađeni ili se još uvijek grade, a koji većinu godine ostaju prazni, jer bogataši sa svojim jahtama dolaze samo ljeti u Boku kotorsku.

Priredila: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić