Crnogorci (ne)rade sezonski

Ako ljetujete na crnogorskom primorju teško da ćete sresti konobara kao što je Aleksandar Pavićević. Ovaj mladić iz Pljevalja već pet godina radi u jednom od najluksuznijih hotela na crnogorskoj obali, u Budvi. Neobičan je zato što je crnogorski državljanin koji radi sezonski u Crnoj Gori. „Trenutno mi tako odgovara, jer studiram“, objašnjava.

U Crnoj Gori je ove sedmice 30,5 hiljada nezaposlenih, 1,2 odsto više nego prošle. Prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje, stopa nezaposlenosti je 13,14 odsto. U zemlji koja prvi put ove godine bilježi rast nezaposlenosti iz nedjelje u nedjelju tokom turističke sezone, čak dvije trećine sezonskih radnika dolazi sa strane, iz zemalja regiona, potvrđuju nezvanično i u Ministarstvu rada i u Zavodu za zapošljavanje. Kada predstavnike tih institucija pitate zašto više Crnogoraca ne radi sezonski, u nezvaničnom razgovoru priznaju da ne znaju, jer analize u vezi sa tim pitanjem nikada nisu rađene.

„Vjerovatno su privrednici već stekli iskustvo sa ljudima iz regiona i teško je sada zamijeniti ljude za koje znate da dobro rade novim zaposlenima“, nagađa pomoćnica ministra rada Arijana Nikolić Vučinić. Ona tvrdi i da je mobilnost crnogorskih radnika mala. „Mislim da su neadekvatni uslovi koji se nude za sezonce“, kaže Aleksandar Pavićević, iako sam godinama radi sezonski.

Predstavnik nacionalne sindikalne organizacije, Zvonko Pavićević, misli da je jedan od odgovora i lijenost. Pavićević kaže da ni Unija slobodnih sindikata nikada nije radila analize sezonskog zapošljavanja, ali je saglasan sa predstavniciom ministarstva da sezonski poslovi ne motivišu dovoljno građane sa sjevera zemlje da se sele na jug.

„To su mjesta koja nisu tako privlačna za građane Crne Gore jer mu rješava samo pitanje jednog ili dva mjeseca rada.“ S druge strane, Pavićević misli da je radnicima iz regiona dovoljno da su na moru par mjeseci, a da im je manje važno koliko će zaraditi. Da je Pavićević donekle u pravu, potvrđuje Jelena Simeunović. Ona već dvije godine dolazi iz Beograda, da bi radila kao konobarica u jednom od budvanskih hotela. „Posao sam našla sasvim slučajno, a isplati mi se, na moru sam tri mjeseca i lijepo mi je.“

U slučajno nalaženje posla ne vjeruju nezaposleni iz Bijelog Polja. Raduša Vlaović redovno dolazi da se prijavljuje na evidenciju Zavoda za zapošljavanje. Kaže da su svi u porodici nezaposleni i da bi prihvatili bilo kakav posao. Tvrdi da im niko nikada nije ponudio da rade. „Dva sina, 25 godina imaju, na birou su, niko ih ne nudi, ne daje posao, stalno se javljaju, stalno obavljaju razgovor, ništa od posla.“

Neuspjela kampanja Zaposlimo naše na sezonskim poslovima

Shvatajući koliko je važno da, naročito u vrijeme krize, pare od sezone ostaju u zemlji, ministarstva turizma i rada i socijalnog staranja podržavaju, a Zavod od početka godine realizuju kampanju „Zaposlimo naše na sezonskim poslovima“. Na početku kampanje predstavnici institucija su ambiciozno rekli da u sezoni ima mnogo mjesta za mlade, jer 70 odsto poslova koji se traže su pomoćni, a ostalo stručni. Insistirali su da je poslodavcima na raspolaganju veliki potencijal domaćih radnika: oko 10.000 sa evidencije nezaposlenih, blizu 8.000 maturanata i oko 25.000 studenata.

Iako sami iznose podatak da je stranih i domaćih sezonaca i ove godine 67 prema 33 odsto u korist stranih radnika, predstavnici ovih institucija kampanju ocjenjuju uspješnom.

U ministarstvu rada tvrde da to potvrđuje podatak da je porastao broj sezonaca iz Crne Gore. „Danas u Crnoj Gori radi oko 9 hiljada sezonaca, a prošle godine je bilo oko 8 hiljada“, kaže Arijana Nikolić Vučinić. Ona u ovih 9 hiljada broji i mlade ljude, koji po prvi put rade sezonski. Ove godine angažovano je skoro 1.900 mladih kod 550 poslodavaca. Oni su dobili subvencije od 80 do 100 eura. „Htjeli smo sa tim da nadomjestimo izgovor poslodavaca da neće da zaposle osobe koje nemaju iskustvo i da to pokrije troškove obuke“, objašnjava predstavnik Zavoda za zapošljavanje Đorđo Borović.

Poslodavci kažu da to ipak nije bilo dovoljno. „Te subvencije su dobar početni korak, međutim u dugom roku se ne postiže mnogo“, kaže Budimir Raičković iz Unije poslodavaca. „Potrebno je imati plan – reći ok, ne daju subvencije, ali za sve mlade ljude, sve zaposlene porezi i doprinosi ne mogu biti preko 50%.“ To udruženje se protivi bilo kakvim ograničenjima zapošljavanja stranaca, bar kad se misli na građane susjednih zemalja.

Strance zapošljavaju nelegalno

Vlada nije samo pozivala poslodavce da angažuju domaću radnu snagu. Ograničavanjem broja radnih dozvola na 16,5 hiljada pokušala je i da ih primora na to. Prošle godine je, poređenja radi, izdato 22 hiljade dozvola za strance. Poručivali su i da je poslodavcima koji regularno zapošljavaju jeftinija domaća radna snaga, jer, kako je ranije objavljeno na zaradu od 300 eura, na primjer, obaveza poslodavca za domaćeg radnika je 408 eura, a za stranca i do 578 eura, jer se dodaju troškovi administrativnih taksi i nostrifikacije diplome.

Ipak, prije petnaestak dana, bez konsultovanja Socijalnog savjeta, tj. sindikata i poslodavaca, Vlada je odlučila da broj stranih dozvola poveća za još tri hiljade. Objašnjavaju da će te, 'nove', moći da dobiju samo oni radnici čija su zanimanja deficitarna na tržištu rada Crne Gore. „Kuvar je zanimanje koje je deficitarno, to je kvalifikovano zanimanje i ljudi koji budu tražili tu dozvolu dobiće je, međutim, sa druge strane pomoćni kuvar neće moći da dobije takvu dozvolu“, objašnjava pomoćnica ministra rada. Sezonski se u Crnoj Gori najviše zapošljava u građevinarstvu - 23 odsto, turizmu i ugostiteljstvu - 20 odsto, trgovini 16 odsto.

Za sljedeću godinu iz ovog ministarstva najavljuju još oštriji sistem davanja dozvola za rad stranaca. Arijana Nikolić Vučinić najavljuje: „Radne dozvole će se definisati prema zanimanjima. Znači, tačno ćete znati koliko kuvara će moći da dobije radnu dozvolu, koliko spremačica i sl. jer ćemo tako pokušati da otvorimo radna mjesta za koja su građani Crne Gore sposobni da ih rade.“

Iz Zavoda za zapošljavanje priznaju da trenutno nije moguće razdvojiti na kojim poslovima rade strani, a na kojim domaći sezonci. „Imamo vrhunske kuvare ili konobare, menadžere, koji su domaći, a među pomoćnim radnicima na plaži, na parkingu imamo jako puno stranaca“, kaže Đorđo Borović iz Zavoda za zapošljavanje, koji je ranije radio samo analizu potreba poslodavaca tokom sezone. „Poslodavci se trude da svojim gostima pruže što bolju uslugu, zato i prilikom zapošljavanja biraju one za koje misle da će im dati najkvalitetniji doprinos. Naravno još uvijek ima predrasuda da naši neće ili ne umiju neke poslove kvalitetno da obavljaju.“

Ograničavanje broja dozvola za strance neće mnogo značiti domaćim radnicima koji bi radili sezonski, ubijeđen je i predstavnik Unije slobodnih sindikata. Zvonko Pavićević kaže da će poslodavci nastaviti da zapošljavaju strance, kao i do sad, u mnogo većem broju. „Najveći dio njih se čak i ne osigura, radi na crno, nije im obezbijeđeno ni minimum. Imam podataka da za tih nekoliko mjeseci žive u izuzetno lošim uslovima. Ljudi iz okruženja su spremni mnogo toga da žrtvuju da bi bilo šta zaradili“, tvrdi Pavićević.

U julu ove godine nezaposlenost u Crnoj Gori veća je 5 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Autorica: Ana Bogavac

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić