Crni ponedjeljak: Nova kriza na američkom tržištu finansija

Šok koji dolazi sa američkog finansijskog tržišta je na berzama širom svijeta izazvao pad akcija. Nema sumnje. Međunarodna kriza u bankarstvu dostigla je novi stepen opasnosti. Američka vlada i Emisiona banka očito nisu više spremne da pomažu privatnim bankama u otklanjanju greški. Još prije pola godine oni su davanjem velikog kredita omogućili prodaju relativno male investicione banke Bear Stearns (Bir Stirns) koncernu J.P. Morgen Chase (Dž. P. Morgen Čejs). Potom je država spasila isto tako ruinirane hipotekarske banke Fannie Mae (Fei Mej) i Freddie Mac (Fredi Mek) , koje su prešle u državno vlasništvo. Država je dala garancije u visini od nezamislivih 5.000 milijardi dolara. Sada je očito kraj preuzimanju dugova privatnih banki ili je država dostigla svoje granice i finansijski to više nije u stanju da podnese. Konačno radi se o ogromnim sumama novca.

Fond za gašenje požara

Lehman Brothers (Liman Braders) ima dug od 613 milijardi dolara. U slučaju akutne insolventnosti ne pomaže jednom brdu duga dodavati drugi. Sasvim sigurno će vlade i Emisione banke pokušati izbjeći tkz. domino-efekat. No sada je najprije na potezu privatni finansijski sektor, i to ne riječima već novcem. Ovu poruku su svi razumjeli. Deset vodećih svjetskih banaka, među njima i Njemačka banka - Deutsche Bank će pohraniti 70 milijardi dolara u takozvani fond za gašenje požara na finansijskom tržištu. Cilj je uzajamna pomoć u slučaju akutne nelikvidnosti.

Potraga za spasonosnim investitorom

Tako je investiciona banka Lehman Brothers (Liman Braders) jedna renomirana ustanova, sa dugom bankarskom tradicijom, zapala u silne poteškoće. Ukoliko se ne pronađe veliki investitor, koji bi u nju investirao milijarde i milijarde dolara, ova banja doživjeće svoj kraj. Banka je najprije precijenila svoje mogućnosti a onda pala kao žrtva rastućeg nepovjerenja. Lehman (Liman) nije prva banka, kojoj se to događa a sigurno ni posljednja. Trenutna finansijska kriza rezultat je previše jeftinog dolara, koji su dobijali direktno od američke Federalne banke. Kriza je i rezultat bezgranične pohlepe i nedovoljnog nadzora rada banki. Samo je tako i moglo doći do grešaka, koje se sada ispravljaju krizom finansijskog sektora.

Kriza se odražava i na Njemačku

I Njemačka je pogođena krizom. I njemačke banke su neodgovorno špekulirane sa hipotekarskim kreditima. Samo što je u Americi sve dostiglo puno veće razmjere. Rezultat nije smo katastrofalan s obzirom na gubitak 500 milijardi dolara, već je i politički upitan. Nakon što je profit privatiziran, gubitak je socijaliziran i mora ga snositi cijelo društvo. Američka bankovna kriza uveliko se odražava i na svjetsku privredu i konjukturu. Svi plaćaju cijenu za greške pojedinaca. Stoga je poziv za snažnijim reguliranjem svjetskog finansijskog tržišta razumljiv. Banke su lakomisleno proigrale novac povjerioca. Ali ne samo novac već i povjerenje, što je najvažniji kapital banaka.