1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Crna Gora: Tata, šta si radio u ratu?

Mnogi zvaničnici u Podgorici su se ponadali da će sa danom crnogorske nezavisnosti u zaborav pasti i ratni zločini počinjeni u Crnoj Gori. No, računi neposredne prošlosti lagano pristižu na naplatu.

Vojnik u sjenci drveta

"Zločinci mogu izdržati sud, ali neće izdržati kada ih sinovi i kćeri budu pitali šta su radili u ratu."

Iako Crna Gora, zvanično, nije bila u ratu, na njenoj teritoriji su vršeni ratni zločini! Tako su, na primjer, domicilni Muslimani-Bošnjaci protjerani iz pljevaljske Bukovice, ubijeno je šest izbjeglica sa Kosova u mjestu Kaluđerski laz, na sjeveru te zemlje, mučeni hrvatski zarobljenici u logoru „Morinj“, u Boki Kotorskoj.

Najveći zločin je svakako akcija hvatanja i deportacija oko 150 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine snagama Radovana Karadžića u proljeće 1992. godine, od kojih je većina kasnije ubijena.

U Crnoj Gori na snazi kontralustracija

Bivši inspektor crnogorske policije u Herceg Novom i ključni svjedok na suđenju optuženima za to nedjelo, Slobodan Pejović, rekao je da su neke izbjeglice ubijene i na teritoriji Crne Gore! O tome crnogorsko tužilaštvo nikada zvanično nije pokrenulo istragu, a Pejović je desetak puta fizički napadnut. „To ne čudi ako se zna da su ovdje na vlasti još uvijek mnogi oni koji su i početkom devedesetih bili na istim funkcijama“, kaže Pejović za Dojče vele i ističe: „Ipak je tu selektivno pristupljeno. Nije se išlo do kraja. Ima još ljudi koji su učestvovali u zločinima, a danas su na visokim funkcijama u raznim državnim službama Crne Gore. Tako da se za sada tu neće ići do kraja, ali ja sam optimista. Ipak će jednog dana morati da se odgovara za sva počinjena nedjela“.

Stoga nezavisni intelektualci u Podgorici smatraju da je svih ovih godina u Crnoj Gori na sceni proces kontralustracije.

Hauptstadt von Montenegro Panorama Podgorica Flash-Galerie

Podgorica - Žrtve očekuju rasvjetljavanje zločina počinjenih u Crnoj Gori za vrijeme ratova na Blakanu.

Austrijsko iskustvo - nevoljni saučesnik

Profesor na zagrebačkom univerzitetu i bivši predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski kaže da se Crna Gora mora suočiti sa neposrednom prošlošću pre svega zbog svoje budućnosti kako joj se ne bi ponovilo tzv. austrijsko iskustvo, odnosno da se ona prikaže tek kao nevoljni saučesnik u zločinima Miloševićeve Srbije.

On ocjenjuje da je za sve države u regionu važno da pravedna kazna odgovorne za zločine stigne na sudu, ali i ne samo na sudu.

„Najgori zločinci mogu izdržati sud, ali neće izdržati kada ih sinovi i kćeri pitaju što su radili u ratu. To je generacijsko pitanje. Ono nam predstoji u narednih 5-8 godina koje je puno važnije za osvješćivanje negoli sami procesi, ali do kojega ne može doći bez tih procesa“, dodaje Puhovski.

Inače, na pritisak evropskih i međunarodnih institucija većina sudskih procesa za procesuirane ratne zločine u Crnoj Gori biće okončana tokom ove godine.

Autor: Mustafa Canka, Podgorica

Odg. urednik: Svetozar Savić