Crna Gora pod pritiskom Brisela

Usvajanjem izbornog zakona Crna Gora je preskočila možda i najvišu stepenicu koju je crnogorskim političarima postavio Brisel. Ipak, do dobijanja datuma početka pregovora za priključenje Evropskoj uniji treba ih preći sedam. Manje od mjesec dana ostalo je do ocjene komisije da li je Crna Gora ispunila sve preporuke. Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, kaže da je učinak polovičan. „Teško bi se mogla dobiti prelazna ocjena po svim oblastima. U nekima smo, čini mi se, čak i prilično podbacili u odnosu na vrlo ambiciozno postavljene ciljeve“, kaže ona.

Pomaci u borbi protiv korupcije

Državna sekretarka za evrointegracije Slavica Milačić tvrdi da je i u možda i najzahtjevnijoj oblasti, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ostvaren napredak. „Kako na usklađivanju pravnog i normativnog okvira koji će se zaokružiti usvajanjem amandmana za promjenu ustava, tako i kroz određene procesuirane slučajeve“, pojašnjava Milačić.

No za predstavnike nevladinog sektora je diskutabilan posebno taj dio koji se odnosi na procesuirane slučajeve. Uhapšeni su sporedni akteri a krupne ribe u najvećim slučajevima korupcije i kriminala još plivaju, kaže Vuk Maraš iz Mreže za afirmaciju nevladinih organizacija.

„U slučaju Zavala radi se o Svetozaru Maroviću, potpredsjedniku DPS, i Branimiru Gvozdenoviću, sadašnjem političkom direktoru DPS, a ranijem ministru ekonomije. Nakon toga, u slučaju Šarić, Darko Šarić glavni u cijelom procesu je ostao van domašaja pravde, odnosno pobjegao je iz Crne Gore prije nego je proces započet“, kaže Maraš i dodaje da je ista situacija i u slučaju Kalić. Uhapšeni su brat i supruga, ali ne i Safet Kalić, glavnooptuženi za pranje novca. Borba protiv kriminala liči na predstavu za Brisel.

Poslanici uspjeli – da podignu sebi plate

Problem je i to što se ni parlament ne uključuje sa konkretnim potezima. Primjera radi, još uvek ne postoji skupštinsko tijelo koje bi se bavilo korupcijom. Ali su zato poslanici riješili da, pod stavkom jačanje kontrolne uloge parlamenta, povećaju sebi primanja za po dvije prosječne plate u državi, odnosno za još 900 evra na već postojećih 1300-2000 evra. Primanja skupštinske administracije su ispod republičkog prosjeka.

Koliko se god činio banalan, Milica Kovačević iz CDT-a, navodi primjer na kome se vidi da se kontrolna uloga Skupštine, takođe jedan od zahtjeva, ne shvata do kraja ozbiljno. „Kad Vlada nije imala prostorije, izgradila je zgradu za sebe. Skupština Crne Gore rentira prostor, iznajmljuje prostore, dakle podstanar je u svojoj zemlji. To je proizvod nerazumjevanja da je u parlamentarnim demokratijama Skupština najvažnija institucija i da ona ne može biti podstanar“, kaže Milica Kovačević.

I sekretarka Milačić je svjesna da sa usvajanjem zakona posao nije gotov. „Mi nastavljamo sa aktivnostima na implementaciji usvojenih politika i propisa koje ćemo i dalje pratiti kroz mjesečno izvještavanje o akcionom planu“, kaže ona i dodaje da se zbog svih uloženih napora nada pozitivnom odgovoru komisije. Nadaju se i u nevladinom sektoru jer će, kažu, Vlada, prilikom pregovora o priključenju, konačno biti primorana na konkretne poteze. Da li je uložen trud bio dovoljan, 12. oktobra će saopštiti Evropska komisija.

Autorka: Daniela Vranković

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić