1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Crna Gora: Opozicija u vakumu pogrešnih procjena

Već godinu dana crnogorski parlament nije mjesto diskusije i dijaloga. Vladini prijedlozi zakona olako i bez rasprave dobijaju zeleno svjetlo poslanika vladajuće partije, jer jedino oni učestvuju u radu Skupštine.

Skupštinski hodnici su tihi i za medije nezanimljivi. Čak se i konobari iz skupštinskog restorana žale na slab promet, jer im opozicioni poslanici ne svraćaju na čašicu razgovora i na ručak. A nekada su upravo te prostorije bile izvor svih važnih i nevažnih, zvaničnih i nezvaničnih informacija o političkom životu u Crnoj Gori.

„Novinari gotovo i ne posjećuju sjednice skupštinskih odbora, na kojima su se nekad pronalazili detalji za nova istraživanja. One traju vrlo kratko i ne nude više od čitanja dnevnog reda. U vrijeme kada je parlament radio u punom sastavu, priče su se često nalazile i po hodnicima i u skupštinskom restoranu, dok se danas sastanci sa opozicionarima zakazuju u gradskim kafićima ili stranačkim prostorijama", priča za DW novinar podgoričkih „Vijesti" Samir Kajošević.

Crnogorska opozicija bojkotuje rad parlamenta od izbora u oktobru prošle godine, jer smatra da nisu bili slobodni i demokratski. Vlast je na dan izbora objavila da se dogodio pokušaj državnog udara, što je, prema mišljenju opozicije, uticalo na odluku građana i izborni rezultat.

Skupština izgubila kontrolnu funkciju

Opozicija traži ponavljanje parlamentarnih izbora kao uslov za prekid bojkota. Iako je nakon godinu dana postalo jasno da vlast taj zahtjev neće ispuniti, opozicija ne planira da se vrati u poslaničke klupe. „Za razliku od nekih drugih metoda političke borbe onih koji znaju da daju brzinsku nadu pa je onda pretvore u razočaranje, bojkot zahtijeva upornost, istrajnost, strpljenje i demokratsku kondiciju", kaže za DW Aleksa Bečić, lider Demokratske Crne Gore. „Jednogodišnji bojkot Parlamenta pokazao je kako se na miran, demokratski način, može najefikasnije ogoliti sva antidemokratija u Crnoj Gori. Pokazalo se da je Vlada nestabilna i klizeća, a da je parlament izgubio kontrolnu i nadzornu ulogu koju treba da ima u svakom društvu. Poslanici kao neposredno izabrani predstavnici naroda, pretvoreni su u podanike Vlade", ocjenjuje Bečić, čija je stranka inače na izborima osvojila najviše mandata kao pojedinačna partija.

Sprecher des montenegrinischen Parlaments Ranko Krivokapic (picture-alliance/dpa/S. Koszticsak)

Ranko Krivokapić (SDP) vratio se u parlament samo za glasanje o članstvu u NATO

Bojkot se sporadično prekidao. Socijaldemokratska partija (SDP) Ranka Krivokapića se na kratko vratila u parlament da glasa o članstvu u NATO, a poslanici Demokratskog fronta (DF) su došli na premijerski sat, kako bi postavili pitanja o suđenju koje se vodi protiv njegovih članova.

U DF objašnjavaju da više ne vjeruju u pozitivne rezultate bojkota. Oni optužuju opozicione kolege da su propustile šansu za uspjeh, kada su odbile prijedlog DF da organizuju proteste. „Ostatak opozicije suviše naivno je povjerovao uvjeravanjima Ranka Krivokapića da će SAD izvršiti pritisak na Demokratsku partiju socijalista (DPS) da prihvate njihov ulazak u Vladu i organizuju izbore", kaže za DW jedan od lidera DF Nebojša Medojević. „Zbog takve naivne politike, ostatak opozicije ispao je smiješan, i u očima predstavnika SAD. Sada nemaju nikakvu politiku, ostali su u vakuumu svojih pogrešnih procjena. Izgubljena je godina, a jedini efekat je da sada SAD i EU vrše pritisak na njih da se vrate u parlament. Da li je to pogrešna procjena ili namjerno spasavanje posvađanog i istrošenog DPS? Ostaje da se vidi", zaključuje Medojević.

Izgubljena godina

Crna Gora se dakle već godinu dana nalazi u dubokoj političkoj krizi, a opozicija i vlast u pat-poziciji. Jedni druge pozivaju na dijalog do kojeg nikada nije došlo. Jovana Marović iz nevladine organizacije „Politikon" ocjenjuje da je za crnogorsku politiku ovo bilo dvanaest mjeseci izgubljenog vremena: „Nakon godinu dana političke krize u Crnoj Gori i vlast i opozicija tvrdoglavo insistiraju na početnim pozicijama. Vlast nije pokazala interesovanje za razrješenje krize, dok opozicija nije uspjela da materijalizuje rijetku saglasnost postignutu u vezi s nekim pitanjem. Dvanaest mjeseci izgubljenog vremena tokom kojeg su dvije strane isključivo komunicirale putem medija ili preko posrednika, najbolji je pokazatelj nivoa demokratije u zemlji", procjenjuje Jovana Marović.

Novinar „Vijesti" Samir Kajošević vjeruje da je bojkot u početku imao smisla, ali samo kao vid protesta zbog izbornih neregularnosti. „Tokom bojkota, opozicija nije ponudila nikakvu alternativu odsustvu iz poslaničkih klupa. Političkoj javnosti nisu ponudili vanparlamentarne modele djelovanja i sve se svodilo na medijska nuđenja platformi o zajedničkom djelovanju, koje su preko istih tih medija i odbijane. Opozicioni prvaci nisu uspjeli ni da animiraju međunarodnu zajednicu da se uključi u rješavanje krize", podsjeća Kajošević.

Montenegro Proteste in Podgorica (DW/N. Rujević)

Protesti opozicije u Podgorici

Ne idu u skupštinu, ali primaju plate

Tokom bojkota parlamenta, opozicioni poslanici nastavili su da primaju platu. Njihova prosječna zarada iznosi 1.443 evra. Upravo taj podatak DPS koristi kao glavni argument da diskredituje opozicione poslanike. Ipak, naši sagovornici smatraju da je to zamjena teza. „Odluka poslanika opozicije o bojkotu nije donesena iz hira ili bogaćenja na račun nerada", smatra Jovana Marovič. „Uporno insistiranje na tome da bojkot košta dolazi sa pogrešne adrese i predstavnici vladajuće koalicije nemaju pravo na to. Poslanike biraju građani, plaćeni su od novca građana i jedino oni imaju pravo da ih pozovu na odgovornost. Na koji način će poslanik vršiti svoju funkciju, stvar je njegovog izbora."

Novinar „Vijesti" Kajošević takođe ocjenjuje da se bojkot ne može svesti na priču o plati i neradu. „Parlament u krnjem sastavu je upravo pokazao koliko je efikasan u kontrolnoj ulozi. Sjednice su vrlo kratke, poslanici gotovo da nemaju primjedbi na zakone, pa se može reći da i oni primaju plate samo da bi pritiskali tastere u Skupštini."

OEBS je nedavno Crnoj Gori dao zadatak da sprovede sveobuhvatne izmjene izbornog zakonodavstva i to prije sljedećih izbora. Crnogorci bi trebalo da izađu na birališta već na proljeće naredne godine, kada će birati novog predsjednika i opštinske vlasti u većini gradova. Za te potrebe, Skupština je formirala Radnu grupu, ali je za usvajanje izmjena izbornih zakona potrebna dvotrećinska većina – odnosno opozicija u parlamentu. Rok za usvajanje izmjena je 31. decembar.

 

Preporuka redakcije