1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Crna Gora i zvanično postala kandidat za prijem u EU

Dobijanje statusa zemlje kandidata pokazuje da Crna Gora nema većih “otvorenih pitanja” na svom putu ka EU. Analitičari kažu da Srbija i BIH mnogo toga mogu da nauče iz crnogorskog primjera eurointegracija.

Filip Vujanović: Crna Gora je zasluženo ušla u novu fazu procesa integracije u EU.

Filip Vujanović: "Crna Gora je zasluženo ušla u novu fazu procesa integracije u EU."

„U svim zemljama zapadnog Balkana postoji euvroentuzijazam, koji, od strane EU, mora biti adekvatno ispraćen dimaničnim procesom eurointegracija“, poručio je premijer Crne Gore, Milo Đukanović, kada je prošle nedjelje u Briselu govorio na konferenciji posvećenoj zapadnom Balkanu. Crna Gora je već tada imala preporuku Evropske komisije za dobijanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU. Danas (17.12.2010) su lideri zemlja Unije i zvanično proglasili novog kandidata: „Odlučili smo da damo Crnoj Gori status zemlje kandidata, što ujedno naglašava i ubjeđenje unutar Vijeća EU da zemlje zapadnog Balkana imaju evropske predispozicije“, izjavio je predsjednika Vijeća EU, Herman van Rompej.

Crna Gora nema otvorenih pitanja

BiH samo može učiti od Crne Gore

BiH samo može učiti od Crne Gore

U Briselu se ocjenjuje da se Crna Gora danas nalazi na jasnom i čvrstom putu ka Evropi i da na tom putu nema „većih otvorenih problema“. Crnogorska kandidatura predstavlja „normalan proces“ eurointegracija, koji može da služi za primjer i Srbiji i BiH, koje su jedine zemlje bivše Jugoslavije, koje još nisu prešle ovu stepenicu. „Prednost Crne Gore je jasna – ona je na dobrom i pravolinijskom putu, trebaće joj još dosta vremena, ali je na putu ka članstvu“, smatra Majkl Emerson, analitičar Centra za evropske političke studije u Briselu i dodaje: „Lekcija je vrlo očigledna: fundamentalni politički problemi u BiH moraju da budu prevaziđeni. To se odnosi na konflikte i nedostatak saradnje između različitih zajednica u toj zemlji. Kada je Srbija u pitanju, ovo je podsjetnik da se kosovsko pitanje mora riješiti, na jedan ili drugi način, pravovremeno.“

Crnogorski premijer Đukanović poziciju kandidata za članstvo vidi kao pasivnu poziciju, zalažući se za što brže aktiviranje daljih eurointegracija svoje zemlje, kroz pokretanje pristupnih pregovora. Da status kandidata ne mora da bude presudan za brzinu napredovanja ka EU pokazuju i slučajevi Turske i Makedonije. Dok je Turska već godinama zaglavljena u pristupnim pregovorima, Makedonija, pet godina poslije dobijanja statusa kandidata, i dalje čeka na početak pregovora.

Kosovske vlasti moraju da raščiste situaciju

Trenutno pet zemalja ima status kandidata - Hrvatska, Makedonija, Turska, Island i Crna Gora.

Trenutno pet zemalja ima status kandidata - Hrvatska, Makedonija, Turska, Island i Crna Gora.

Premijer Crne Gore izjavio je da se zapadni Balkan danas nalazi u boljem stanju nego što je to ikada bio u prethodnih 20 godina. Prema Đukanovićevim riječima, vladavina prava i regionalni odnosi ključni su problemi regiona, a stabilnost ključno pitanje. Kao otvorena pitanja zapadnog Balkana, crnogorski premijer naveo je nefunkcionalnost BiH i neuspostavljne odnose Srbije i Kosova.

Iz Centra za evropske političke studije poručuju da je zbog poslednjeg izveštaj Saveta Evrope, kojim se iznose teške optužbe na račun kosovskih vlasti, došlo do ozbiljnih komplikacija, koje neće ugroziti stabilnost regiona, ali je stavljen znak pitanja na kvalitet vladavine prava na Kosovu: „Problem na Kosovu je to što imate vodstvo koje se povezuje sa kriminalom i to se mora rasvijetliti. Izgleda da je lična istuacija premijera Tačija ozbiljno poljuljana i pod znakom je pitanje“, kaže Majkl Emerson za Deutsche Welle.

„EU mora snažno da podrži napredak u oblasti vladavine prava na Kosovu. Izvještaj Dika Martija pokazuje da je policijsko-sudska misija Euleks ozbiljna, ali da nije efikasno funkcionisala kada su u pitanju zločini od prije 10 godina. To je bilo otežano zbog tehničkih i političkih razloga. Sada je prevashodna poruka da EU i Euleks moraju da izvše pravi pritisak na rukovodstvo Kosova da raščisti situaciju.“

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije