1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Crkveni poziv Hrvatima na izbore

„Nemamo pravo žaliti se na prilike u kojima živimo ako sami na njih ne želimo utjecati“, poručili su hrvatski biskupi građanima Hrvatske. Dodaju kako bi bilo „najgore ne izaći na izbore“.

Krunica u ruci svećenika

Biskupi službeno pozvali građane da glasuju

Hrvatska biskupska konferencija (HBK) pozvala je vjernike da izađu na predstojeće izbore u Republici Hrvatskoj te da se u odabiru stranke vode kršćanskim stajalištima, odnosno da se založe za poštivanje života, obitelj, odgoj i obrazovanje te kulturu rada. Pozivaju i da se svim strankama omogući predstavljanje programa bez medijskih blokada, a političkim elitama sugeriraju da ne iskrivljavaju stvarno stanje u Hrvatskoj, ne daju lažna obećanja i ne diskreditiraju protivnike. HBK ističe kako Hrvatska pripada Europi, a zadatak političara je da štite i promiču hrvatski identitet u takvoj zajednici. Na kraju su uputili i poruku svećenicima: „Politike ne smije biti u pastoralu, ali vjernike treba uputiti u kršćanski nauk i moliti za Domovinu.“

Biralište u Hrvatskoj

Crkva pozvala građane da prema "svojoj savjesti" izaberu svoje predstavnike u Saboru

Što kaže Crkva, za koga glasovati?

„Skori izbori za zastupnike (u Saboru, op.ur.) imaju posebno značenje, jer su povezani s referendumom o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji“, kazao je osječko-đakovački nadbiskup Marin Srakić, dodavši da je poruka u povodu parlamentarnih izbora „obveza i dužnost koja ne nadilazi poslanje Crkve“. Kako je naveo, Crkva time ne preuzima političku ulogu, nego se zalaže za općeljudske vrijednosti i za pravednije društvo.

Analitičari smatraju kako je riječ o gotovo identičnim porukama kakve je HBK upućivao i uoči prethodnih izbora. „Riječ je o tradicionalnom, konzervativnom smjeru koji je bliži desnoj opciji. U poslanici se izrijekom ne kaže glasujte za ovoga, onoga, za ovu ili onu opciju, nego su im odaslali poruku s određenim sustavom vrijednosti koji bi im mogao biti orijentir“, smatra Anđelko Milardović iz Centra za politološka istraživanja.

Dio medija, poput riječkog Novog lista, u isticanju prednosti onim strankama što zagovaraju zaštitu obitelji i nepovredivost života te nedjelje kao neradnog dana, iščitavaju potporu Crkve Hrvatskoj seljačkoj stranci. Vođeni istom logikom, u nadanju biskupa da će „priliku dobiti političari spremni istinski se suočiti s prošlošću“ vide

Kaptol Zagreb

Kaptol Zagreb

potporu ministru Tomislavu Karamarku i dijelu HDZ-a, koji se zauzimaju za sankcioniranje zločina totalitarnoga komunističkog režima.

„Crkvena elita se 'slizala' s politikom“

Izjava HBK povezuje se i s prije dva dana održanim sastankom Hrvatske vlade i vrha Katoličke crkve o nastavku povrata crkvene imovine. I dok Kaptol (crkveno tijelu Zagrebačke nadbiskupije, op.ur.) odbacuje tezu o predizbornom karakteru toga sastanka i svoga obraćanja vjernicima, bivši veleposlanik Hrvatske pri Svetoj stolici Ivica Maštruko smatra kako se radi o „klasičnom primjeru političke korupcije“. Srakić pak podsjeća na međunarodni karakter ugovora Hrvatske sa Svetom Stolicom, koji ne ovisi o političkoj boji službenog Zagreba. No, za jednog od dobrih poznavatelja i analitičara Kaptola, novinara Darka Pavičića, problem odnosa građana prema Crkvi leži u činjenici što se biskupska elita „slizala s politikom, koja im je dala moć, vlast i novac te im otupjela duh i otvrdnula srca.“

„Priručnik za glasovanje – samo za prave katolike“

Pročelnik Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve Gordan Črpić naglasio je kako se poruka biskupa o izborima temelji na Doktrinarnoj noti o nekim pitanjima vezanim uza sudjelovanje katolika u političkom životu, Kongregacije za nauk vjere iz 2002. godine te stavova papa Benedikta XVI. i Ivana Pavla II. Moglo bi se reći kako se stajališta HBK ne razlikuju puno od brošure udruge Katolik „Priručnik za glasovanje – samo za prave katolike“. Tim se priručnikom, izdanim prije tri mjeseca, od vjernika

Stipe Mesić

Hrvatski građani su dva puta zaredom izabrali ateista Mesića

traži da ne glasuju za kandidate koji se nisu jasno odredili protiv pobačaja, umjetne oplodnje, istraživanja matičnih stanica embrija, eutanazije i legalizacije homoseksualnih brakova. Autora, voditelja Centra za strane jezike pri Sveučilištu u Zadru, dr. Ivana Poljakovića, na pisanje priručnika potaknula je činjenica da, iako se 88 posto hrvatskih građana deklarira vjernicima, izbor dva puta za redom ateista Stjepana Mesića, a potom i agnostika Ive Josipovića za Predsjednika Republike Hrvatske pokazuje kako je utjecaj vjere i Crkve na birače – nikakav.

Za kraj podsjetimo, prema najnovijim istraživanjima što su ga proveli Katolički bogoslovni fakultet i Institut Ivo Pilar, svega 25 posto vjernika u Hrvatskoj redovito pohodi svoju župu, a hrvatski građani gube povjerenje u Crkvu, koja je pala na treće mjesto, iza vojske i policije.

Autorica: Gordana Simonović

Odgovorna urednica: Marina Martinović