1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Cipras: sto dana samoće

Grčki premijer Aleksis Cipras stupio je na funkciju prije sto dana. Važni zakoni, koje je najavila ljevičarska vlada, ostali su na nivou puke najave, dok pregovori sa zajmodavcima ne teku očekivano. Razočaranje?

Samo nekoliko sati nakon izborne pobjede 25. januara novi mandatar za formiranje grčke vlade Cipras je objavio da će mu parlamentarnu većinu obezbijediti desno-populistička stranka Nezavisni Grci. Jedino što povezuje lijeve i desne radikale jesu zajednički proklamovani neprijatelji – zloglasna Trojka sastavljena od predstavnika Evropske unije, Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke. Koalicija je kao svoj cilj zacrtala ni manje ni više nego „kraj štednje“, povećanje minimalne plate na 751 evro, oslobađanje od poreza svih koji prihoduju manje od 12.000 evra godišnje, ukidanje poreza na nekretnine. To su bila predizborna obećanja, ponovljena i nakon što su izbori dobijeni. Najvažnije od svega, novi dogovor o grčkom dugu, „ponuda koju evropski partneri neće moći da odbiju“, kako je to rekao novopečeni ministar finansija Janis Varufakis.

Russland Griechenland Tsipras bei Putin

Cipras je pokušao dobiti novac od Putina

No bilans je sto dana kasnije skoro nikakav:

Grčka je bliže bankrotu nego ikada ranije

. Podizanje minimalne plate odloženo je za 2016, čak je i omraženi porez na nekretnine ostao na snazi. Kostas Hrisogonos, evropski poslanik Sirize, ipak radije kaže da je čaša polupuna, nego poluprazna. Ima, smatra, pozitivnih i negativnih aspekata. Pozitivne su recimo hitne mjere za suzbijanje siromaštva kao i zakon koji omogućava građanima otplatu poreskog duga na rate. Naravno, navodi Hrisogonos, da se ne mogu sve pogubne mjere štednje poništiti za samo tri mjeseca. „Ljudi moraju shvatiti da je Siriza izabrana na period od četiri godine“, kaže on za DW. Uspjehom nove vlade smatra i to što pregovori sa kreditorima izgledaju bitno drugačije i što su okončani „kazneni inspekcijski rituali“ u atinskim ministarstvima. Loše je što još uvijek nema dogovora, ali za to su krivi nepopustljivi kreditori, smatra naš sagovornik.

Balast ekstremne levice

Drugačiji je sud politikologa Jorgosa Cogopulosa iz atinskog trusta mozgova Eliamep, među čije donatore spadaju i evropske institucije, zapadne ambasade i NATO. „Premijer Cipras je u prethodnih sto dana uvijek iznova tražio alternativni izvor novca – u Rusiji, Kini, čak i u Iranu. Sa tim nije imao uspeha i sada mu ne preostaje ništa drugo nego da sprovede dogovore sa sadašnjim zajmodavcima“, kaže Cogopulos. Podseća da je Cipras po stupanju na funkciju užurbano putovao po Nikoziji, Rimu i Parizu kako bi tražio partnere protiv evropske politike štednje – izgleda bez uspjeha.

I agresivna pregovaračka taktika Janisa Varufakisa bila je pogrešna, smatra ekonomski analitičar Makis Andronopulos. „Ovih sto dana su Vaterlo za Sirizu. U pregovorima sa kreditorima su počinili sve greške koje su se mogle napraviti. Pogrešna je bila računica da se ide na konfrontaciju ili čak provokaciju“, kaže on za DW. Ovaj ekonomista dodaje da je i sam simpatizer Sirize i da i dalje vjeruje u atinsku vladu – ali da premijer Cipras konačno mora da isporuči nekakve rezultate i odbaci balast ekstremne ljevice. Andronopulos savjetuje: „Cipras bi trebalo da donese sporazum sa zajmodavcima u parlament, profitira od aktuelnog programa Evropske centralne banke koja otkupljuje državne obveznice i da raspiše nove izbore gdje na njegovoj listi više ne bi bili predstavnici lijevog krila Sirize.“

Griechenland Athen Parlament Innenminister Voutsis mit Dragasakis und Tsipras

Stalna rasprava u grčkom parlamentu o tome šta i kako dalje

Za predvodnika unutarpartijske opozicije važi ministar za obnovu Panajatis Lafazanis, koji je također zadužen za energiju i životnu sredinu. Do sada se isticao prije svega decidnim odbijanjem privatizacije – sa izuzetkom investitora iz Rusije. Tokom posjete Moskvi Lafazanis je najavio široku saradnju u energetskom sektoru. Veliki publicitet imala je i njegova izjava listu Katimerini (3. maj) kada je rekao da bi ljevica trebalo da se odrekne vlasti ukoliko ne može da sprovede svoj radikalni program.

Pretnja referendumom

Evropski poslanik Sirize Kostas Hrisogonos nema razumijevanja za tako ekstremne stavove. „Preuzeli smo vlast da bismo odgovorno vladali, a ne da bismo digli ruke“, kaže on. Ipak, ovaj političar je i očekivao sukobe mišljenja u okviru Sirize koja je, podsjeća, koalicija raznih partija i struja. Upravo je Hrisogonos prvi predložio referendum o eventualnom dogovoru sa povjeriocima – najbolje je, smatra, da se narod izjasni i tako ućutkaju radikalni ljevičari iz same Sirize. Vjeruje se da bi ubjedljiva većina Grka, iako razočarana politikom štednje, podržala nekakav dogovor u cilju ostanka u zoni evra. Prije nekoliko dana i premijer Cipras je pomenuo mogućnost referenduma.