1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Ciparsko rješenje vraćeno "na popravak"

Nakon mjeseci pregovora Europska unije je donijela paket mjerea za spas Cipra kojim nije zadovoljan nitko osim onih koji su ga izglasali. Zato se sad pokušava spasiti što se spasiti može.

default

Euro-Gruppe hilft Zypern

Odluka zemalja članica zone eura od subote ujutro koja kao uvjet financijskom paketu pomoći Cipru i njegovom posrnulom bankarskom sektoru predviđa i zapljenu jednog djela ušteđevina malih štediša, izazvala je ne samo na užas Ciprana nego i ostatka kontinenta. I upravo zbog toga su se oni isti koji su u subotu rano ujutro donijeli spornu odluku po kojoj bi u spasu ciparskih banaka trebali sudjelovati i mali štediše, sada odlučili na promjenu kursa.

Blaži tretman manjih štediša

Vlada u ciparskoj metropoli Nikoziji radi na novom planu koji bi još tijekom dana (18.3.) trebali telefonski usuglasiti ministri financija zemalja članica zone eura.

Zyperns Präsident Nikos Anastasiades am 17.03.2013

Predsjednik Kipra Nikos Anastasiades tražio je od stanovništva razumijevanje

Prema tom planu, koji još nije objavljen ali kojim barataju ciparski i svjetski mediji, mali štediše bi trebali u manjoj mjeri biti pogođeni prisilnim davanjima. Tako bi polozi do 100.000 eura umjesto oduzimanje predviđenih 6,75 posto bilo pogođeni "samo" s 3 posto. No zato bi računi s preko 500.000 eura bili pogođeni "haračem" od 15 posto. Ako se ministri financija uspiju u toku dana dogovoriti oko ovog prijedloga ciparskih vlasti, parlament u Nikoziji bi sutra (19.3.) trebao izglasati paket mjera za spas banaka. Prvobitno je bilo planirano da parlament taj paket odobri preko vikenda ali je zbog burne reakcije građana i nesigurne većine u parlamentu, vlada odgodila glasanje.

Zypern Proteste Parlamenstsitzung Banken Abgabe

Talas protesta na Kipru zbog uvođenja specijalnog poreza na uloge u bankama

Nova ideja o pojačanom "kažnjavanju" većih ulagača zasigurno neće umiriti ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je izrazio ogorčenje i ranije najavljenim oduzimanjem dijela pologa u ciparskim bankama. One bi najviše pogodile ruske ulagače koji se na Cipru ne ubrajaju u "male štediše". Prema procjeni rejtinških agencija, ruski ulagači u ciparskim bankama drže oko 15 milijardi eura.

Opasnost za čitavu zonu eura

Nakon subotnje odluke panika se posebno proširila ne samo među stanovnicima onih zemalja koje se također nalaze u financijskim poteškoćama nego i na svjetskim burzama. No ogorčenje subotnjom odlukom je prisutno i kod oporbenih političara i ekonomista u ostatku Europske unije. Najveća njemačka oporbena stranka, Socijaldemokratska stranka Njemačke zatražila je zaštitu malih štediša i više "socijalnog osjećaja" u donošenju odluka. U međuvremenu je i stav vladajuće demokršćansko-liberalne koalicije omekšao a oglasio se i demokršćanski ministar financija Wolfgang Schäuble koji je sad poručio kako "ne ustraje" na učešću malih štediša u spasu ciparskih banaka. No prema informacijama medija, upravo je Njemačka bila ta koja je na sastanku ministara financija u noći s petka na subotu ustrajala na ovakvoj klauzuli.

ARCHIV - Gustav Horn vom Institut für Makro-Ökonomie der Hans-Böckler-Stiftung spricht am Mittwoch (05.08.2009) vor der Bundespressekonferenz in Berlin. Der Euro-Rettungsschirm müsste nach Ansicht gewerkschaftsnaher Forscher noch weiter aufgespannt werden als bislang vorgesehen. Nur dann könnten Spekulanten-Attacken gegen einzelne EU-Länder abgewehrt werden: «Um eine sehr glaubwürdige Abschreckung zu haben, müsste man sicherlich deutlich über die jetzt geplanten 440 Milliarden Euro gehen», sagte der Leiter des Instituts für Makroökonomie und Konjunkturforschung (IMK) in der Hans-Böckler-Stiftung, Gustav Horn, am Mittwoch in einem Gespräch mit der Nachrichtenagentur dpa. Foto: Tim Brakemeier dpa (zu dpa-Gespräch) +++(c) dpa - Bildfunk+++

Gustav Horn

Njemački ekonomisti poput Gustava Horna iz Instituta za istraživanje konjunkture i makroekonomije subotnju odluku čak smatraju krajnje opasnom po stabilnost bankarskog sektora u Europi. "Događaji na Cipru bi mogli i štediše u kriznim zemljama natjerati da isprazne svoje bankarske račune", rekao je Horn za dnevnik "Handelsblatt". I jedan od tzv. njemačkih ekonomskih mudraca, Peter Bofinger je pesimističan. "Ovaj potez Europske unije, koji praktički znači oduzimanje vlasništva, neće samo destabilizirati bankarski sustav na Cipru nego predstavlja golemu opasnost za financijski sustav u čitavoj zoni eura", kaže Bofinger.

Autor: Nenad Kreizer, agencije

Odg. urednica: Jasmina Rose