1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Cipar preuzima predsjedavanje EU

Predsjedanje Cipra Europskom unijom osobito pogađa Tursku. Ona je najavila da će 'zamrznuti' odnose sa EU zbog napora oko ujedinjenja otoka čiji je samo jedan dio član EU - drugi je još od 1974. "Turski Cipar".

„U vrijeme ekonomskih izazova i neprekidne nestabilnosti na Bliskom Istoku odnos s Turskom važniji je nego ikad“, stoji u zajedničkom članku šesnaestorice europskih ministara vanjskih poslova, objavljenom ranije ovog tjedna u turskom dnevnom listu „Hürriyet Daily News”. Šefovi diplomacija naglašavaju da Turska i Europska unija trebaju partnerski oblikovati događaje. “Zajedničkim radom možemo postići više te odaslati snažniju poruku kako bi potakli transformaciju [Zapadnog Balkana, Južnog Kavkaza, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike].”

Ova snažna poruka dolazi u kritično vrijeme. Naime, Republika Cipar, koju vode Grci, od 1. srpnja preuzima rotirajuće predsjedništvo EU-a. No, to predsjedništvo Turska planira bojkotirati. Ankara je još prošlog rujna upozorila da će, ukoliko Cipar dobije predsjedavanje tijekom 2012. godine, zamrznuti odnose s Europskom unijom. “Ukoliko mirovni pregovori na Cipru ne budu uvjerljivi, a Unija preda rotirajuće predsjedništvo grčkom Cipru, prava kriza izbit će između Turske i EU-a”, izjavio je za turski tisak zamjenik premijera Beşir Atalay.

Blaže riječi, ali isti stav

Türkische Zyprioten Demonstration in Brüssel

Građani sa turskog dijela Cipra demonstriraju u Bruxellesu

Danas, deset mjeseci nakon te izjave, Turska signalizira umjereniju reakciju. No bez obzira na to, očekuje se da taj razvoj događaja naškodi i ovako problematičnom procesu turskog pristupanja Uniji. Turski diplomati tvrde da će bojkot biti ograničen na predsjedništvo te da neće doći do prekida političkog dijaloga i suradnje s drugim europskim institucijama.

“Tijekom narednih šest mjeseci nastavit ćemo naše odnose s Europskom komisijom, Europskim vijećem, parlamentom i Europskom službom vanjskih poslova”, rekao je za DW turski veleposlanik pri Europskoj uniji Selim Yenel. “Ali nećemo imati nikakvih odnosa s predsjedništvom. Ako nas pozovu na sastanak i ako će oni predsjedavati tim sastankom, ili nas pozovu na susret u njihovom dijelu Cipra, nećemo u tome sudjelovati”, kaže Yenel.

Nema priznanja

Turska službeno ne priznaje Republiku Cipar te joj spori pravo da se predstavlja kao jedini legitimni predstavnik čitavog otoka.

Cipar je podijeljen 1974. godine kada je Turska na njega poslala vojsku. Invazija je bila reakcija na državni udar u Nikoziji potaknut od Atene i s ciljem pripajanja otoka Grčkoj. Ankara jedina priznaje takozvanu “Tursku Republiku Sjeverni Cipar” te ne održava diplomatske odnose s međunarodno priznatom Republikom Cipar koju vode Grci.

Već desetljećima traju uzaludni pokušaji ujedinjenja otoka. Posljednji ozbiljni međunarodni pokušaj, takozvani Annanov plan, propao je 2004. godine kada su nakon intenzivnih pregovora grčki Ciprani na referendumu odbili predloženo rješenje, dok su ga njihovi turski suotočani podržali.

Neki promatrači smatraju da bi turski pritisci na grčko-ciparsku vladu i njene europske partnere mogli napraviti više štete nego li koristi te potkopati turske pristupne pregovore. Turska je, inače, zemlja koja je najduže zapela na Unijinoj prisutpnoj listi. Pregovori su započeli 2005., ali uslijed neriješenog ciparskog pitanja došlo je do potpunog zastoja te je trenutačno blokirano četrnaest od ukupno trideset i pet pregovaračkih poglavlja. Napredak se ne očekuje ni tijekom narednih šest mjeseci.

Turska i dalje želi u EU

Zypern übernimmt EU-Ratspräsidentschaft

Otok Cipar

Turski diplomati kažu da će se usredotočiti na domaće reforme da bi s početkom 2013. otvorili nova poglavlja.

“Turska će uvijek održavati odnose s EU-om. Nikada nismo odustali od našeg članstva. Nastaviti ćemo sa strpljivim radom. Vjerujemo da bi tursko prisustvo u Uniji bilo korisno za obje strane. Nadamo se da ćemo savladati prepreke”, naglašava za DW veleposlanik Yenel.

Prema turskim diplomatima, zahvaljujući promjenama u Lisabonskom ugovoru rotirajuće predsjedništvo ima manju ulogu u formiranju politike EU-a te turski bojkot neće naštetiti dijalogu i suradnji s europskim institucijama te državama-članicama. Ali promatrači upozoravaju da bi u narednih pola godine moglo doći do novih problema. Krajem prošle godine ciparsko istraživanje nafte i prirodnog plina u istočnom Sredozemlju izazvalo je tenzije između dviju zemalja.

Šesnaestorica europskih ministara vanjskih poslova su u objavljenom članku ponovno Ankari i Nikoziji poslali poruku o nužnosti nadilaženja razlika u stajalištima. “I nadalje je ključno konstruktivno ponašanje Turske u rješavanju ciparskog problem te spremnost da otvori svoje luke i aerodrome za ciparske brodove i avione. Napredak je nužan i kod važnog pitanja suradnje Europske unije i NATO-a. Pozivamo Tursku da pokaže fleksibilnost”, stoji u članku u kojem se suzdržava od iznošenja čvrstih zahtjeva prema Ankari.

Ankara mora 'pogurati' ujedinjenje

Turska za nezadovoljavajući tijek pregovora koji se vode pod paskom UN-a krivi grčke Ciprane. Prema turskim diplomatima, odluka Europske unije da primi Cipar u punopravno članstvo prije dogovora o rješenju iz 2004. godine dovela je do nespremnosti grčkog dijela stanovništva da turskoj strani napravi nužne ustupke. Međutim, kritičari ističu da su za trenutačni zastoj odgovorni i turska politika zalaganja za dvije države koja traje već desetljećima te nevoljnost da podupre ujedinjenje.

Turska sada prihvaća da mora aktivno podupirati Ciparsko rješenje kako bi očistila prepreke na vlastitom europskom putu. “Ciparski je problem najveća prepreka. Usredotočili smo se na pokušaje rješavanja. Vjerujemo da je sveobuhvatno rješenje u svačijem interesu. Naša je nada bila da će Europskom unijom 2012. predsjedati ujedinjeni Cipar, ali nažalost, od grčkih Ciprana nismo dobili pozitivne signale, niti jednu gestu”, nastavlja Yenel. Što se Ankare tiče, na potezu je grčki dio otoka.

“Oni su sada u prednosti, imaju bolju poziciju na otoku. Njihov je red da naprave prvu gestu“.

Autori: Ayhan Simsek / Jerko Bakotin

Odg. ured.: Senad Tanović